Arkadija: Knjižara Školske knjige na Jelačić placu

Izložba ‘Arkadije u Arkadiji’, na kojoj su izložena djela istaknutih hrvatskih kolorista Vatroslava Kuliša i Stipe Nobila, otvorena je u zagrebačkoj knjižari Arkadija na Trgu bana Josipa Jelačića 14.

Za uvod u arkadijski ugođaj pobrinuo se glumac Vedran Mlikota, a izložbu su otvorili predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, akademski slikari Vatroslav Kuliš i Stipe Nobilo te likovni kritičar Milan Bešlić.

Dr. sc. Ante Žužul podsjetio je na bogate slojeve povijesnih i kulturnih značenja koji povezuju svijet grčke i rimske antike, europske renesanse i hrvatske kulture i književnosti sve do naših dana. Prisjetio se mitske Arkadije koja je nadahnula talijanskog slikara Guercina i francuskog slikara Nicolasa Poussina da stvore vrijedna umjetnička djela koja se čuvaju u Louvreu.

Zagrebačka je Arkadija nadahnula suvremene hrvatske slikare Vatroslava Kuliša i Stipu Nobila da svojim monumentalnim slikama ‘Arkadijski val’ i ‘Arkadijski otok’ obogate njezino ozračje, istaknuo je dr. sc. Ante Žužul.
‘Ime velike knjižare Školske knjige asocira na izvorno značenje mjesta uživanja u najvišim oblicima kulture, ali je prikladno i zato što na najbolji način spaja prošlost i budućnost, tradicionalno i moderno. Knjižara Arkadija u središtu glavnoga grada Hrvatske most je povezivanja s europskim prostorom i svijetom u cjelini. To nije samo knjižara nego i oaza znanja, kulture i stvaralaštva. Arkadija je prostor samosvijesti i interkulturalnog dijaloga, duhovni ambijent u kojemu se oštri intelektualna znatiželja i stvara paradigma novih vrijednosti’, istaknuo je.U Kuliševoj novoj slici ‘Arkadijski val’ dolazi do izražaja njegovo slikarsko umijeće te jasnoća likovnog koncepta i motivskoga ishodišta, smatra likovni kritičar Milan Bešlić. U svojoj impresivnoj kompoziciji, dodaje, Vatroslav Kuliš referira se na prijašnje tematsko ishodište, ali ne reciklira, nego širi likovno polje novim poetskim konotacijama i produbljuje ga drugim značenjskim vrijednostima.

‘Iz tog djela velikih dimenzija (130 x 300 cm) emanira golema likovna energija u kolorističkim proplamsajima mediteranskog sunca. Čini se da se Kulišev Arkadijski val iskonskom snagom mora uspinje zanosnim visinama arkadijskoga duhovnog prostora. Plamen upaljen u antičkoj Grčkoj obasjao je povijesni put europskoj umjetnosti i kulturi kao što i danas obasjava svaku stranicu knjige sabranom čitaču u knjižari Arkadija’, izjavio je Bešlić.

U suizdanju Školske knjige i zagrebačke Moderne galerije svojedobno je objavljena raskošno opremljena monografija ‘Vatroslav Kuliš i njegovo djelo: pismo, figure, motiv, jezik’ Igora Zidića. Jednako tako Školska knjiga izdavač je i bogate monografije ‘Stipe Nobilo’ u kojoj su o tom slikaru i kiparu pisala dva umjetnika i akademika – Luko Paljetak i Tonko Maroević, a ono što ih povezuje jest teza da je Nobilovo slikarstvo – slikarstvo sedmoga dana. Stipe Nobilo i danas svakom novom slikom kao da potvrđuje stajalište ‘Pictor deus in terris est’ (Slikar je Bog na zemlji).

‘Svakoj boji Nobilo daje glas koji, zajedno s našim, pjeva polihimničnu pjesmu svenazočnosti ljepote, kreira prizore svečanosti u tom svom zemaljskom rajskom vrtu iz kojeg nema izgona. Vrijeme je tu stalo točno u visoko podne, podne sedmog dana’, napisao je u monografiji akademik Luko Paljetak.

‘Arkadijski val’ Vatroslava Kuliša i ‘Arkadijski otok’ Stipe Nobila dio su stalnoga izložbenog postava u Arkadiji, knjižari u kojoj Školska knjiga povezuje bogatu književnu tradiciju – od grčkog povjesničara Polibija, glasovitih rimskih pjesnika Ovidija i Vergilija, slavnoga talijanskog pjesnika i humanista Jacopa Sannazara, ali i našega Petra Zoranića – sa suvremenim umjetničkim interpretacijama mitske Arkadije.

Još je jedna važna poveznica s imenom zagrebačke knjižare Školske knjige – književna akademija Arcadia koju su 1690. u Rimu utemeljili umjetnici i znanstvenici okupljeni oko švedske kraljice Kristine. Prema riječima dr. sc. Ante Žužula njezini su članovi bili kardinali i pape, kraljevi i vladari, pjesnici i učenjaci. ‘S vremenom Arcadia prerasta u obnoviteljski pokret koji se širi Europom okupljajući mnogobrojne umjetnike i učenjake među kojima su bili Johann Wolfgang Goethe i veliki Hrvat svjetskoga glasa Ruđer Bošković. Tijekom tri stoljeća akademijina postojanja tridesetak je hrvatskih pjesnika i latinista postalo njezinim članovima što pokazuje kontinuiranu povezanost hrvatske kulture s europskom znanošću i umjetnošću.’

S. K. / Foto: Promo


Tagged: , , , , , , , , ,