Izložba Arkadije u Arkadiji

Svečano otvorenje izložbe ‘Arkadije u Arkadiji’ održat će se u srijedu, 12. lipnja, u 13 sati u knjižari Arkadija na Trgu bana Josipa Jelačića 14 u Zagrebu.

U arkadijski ugođaj uzvanike će uvesti glumac Vedran Mlikota. Izložbu Arkadije u Arkadiji otvorit će: dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, akademski slikar Vatroslav Kuliš, akademski slikar Stipe Nobilo i likovni kritičar Milan Bešlić.

Arkadija je velika dvoetažna knjižara Školske knjige na Trgu bana Josipa Jelačića 14 u Zagrebu. To je ime odabrano ne samo zbog njegove zvučne privlačnosti. Prepuno je, naime, povijesnih i kulturnih značenja koja povezuju svijet grčke i rimske antike, europske renesanse, hrvatske kulture i književnosti sve do naših dana. Poput mitske Arkadije koja je nadahnula talijanskog slikara Guercina (pravo ime Giovanni Francesco Barbieri) da stvori djelo Et in Arcadia ego (1618. – 1622.) i francuskog slikara Nicolasa Poussina koji je također naslikao djelo Et in Arcadia ego, poznatije pod imenom Arkadijski pastiri (1637. – 1638.), koje se čuva u Louvreu, knjižara Arkadija, kao kulturni dar Školske knjige, nadahnula je istaknute hrvatske slikare Vatroslava Kuliša i Stipu Nobila da svojim djelom obogate arkadijsko ozračje.
Arkadijski val Vatroslava Kuliša i Arkadijski otok Stipe Nobila monumentalna su djela i stalni izložbeni postav Arkadijā u Arkadiji (2024.).
Ambijent knjižare kao kultnog mjesta okupljanja uz ova umjetnička djela poticat će intelektualnu znatiželju za stvaranje nove paradigme i povezivanje prolaznosti s uzvišenim smislom neprolaznosti.
O Arkadiji, mitskome zavičaju boga Pana, pisali su veliki grčki povjesničar Polibije i glasoviti rimski pjesnici Ovidije i Vergilije. Tvorac modernoga poimanja Arkadije postao je slavni talijanski pjesnik i humanist Jacopo Sannazaro (1458. – 1530.). Njegovo djelo Arcadia, mješavina proze i poezije, u konačnom obliku objavljeno 1504., imalo je golem utjecaj na gotovo sve važnije europske književnosti uključujući i hrvatsku.
Jedan su od osobitih odjeka Sannazzarove Arcadije i Planine Petra Zoranića, napisane 1536., a objavljene 1569. u Veneciji. Taj jedinstveni hrvatski roman, također mješavina proze i poezije, sačuvan je, poput Bašćanske ploče, u jednom jedinom primjerku zahvaljujući Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome.
Zoranićeve su Planine, u perivoju od slave sa svojom vilom Hrvaticom, pastirima i deklicama, s čarobnicom što pjesnika treba, najposlije, osloboditi ljubavnih uzlova i s cijelom svojom mitskom komparserijom, prava hrvatska Arkadija. Tu su književne konvencije tek okvir mučnoj nacionalnoj zbilji. No, one nisu puka slika bijega od gradske buke i političke nesreće u pojas mita i sanjarije kao Sannazzarovo djelo: najpotresniji njihovi dijelovi evociraju stvarnu zebnju zbog »rasute bašćine« pred opasnošću od Osmanlija koje Zoranić, slušajući pastira Marula iz Marulićeve Molitve suprotiva Turkom, sustavno naziva vukovima u svojoj Arkadiji.
No nadahnuće za Arkadiju na Jelačićevu trgu vezano je i za književnu akademiju Arcadiu koju su 1690. u Rimu utemeljili umjetnici i znanstvenici okupljeni oko švedske kraljice Kristine. Nakon njezine smrti središtem njihova okupljanja postala je Arcadia – ustanova koja prigrljuje svaku znanost i svaku vrstu književnosti i sve ih podjednako poštuje i njeguje. Njezini su članovi bili kardinali i pape, kraljevi i vladari, pjesnici i učenjaci. S vremenom Arcadia prerasta u obnoviteljski pokret koji se širi Europom okupljajući mnogobrojne umjetnike i učenjake među kojima su bili Johann Wolfgang Goethe i veliki Hrvat svjetskoga glasa Ruđer Bošković.
Tijekom tri stoljeća akademijina postojanja tridesetak je hrvatskih pjesnika i latinista postalo njezinim članovima što pokazuje kontinuiranu povezanost hrvatske kulture s europskom znanošću i umjetnošću.
Arkadija, ime knjižare Školske knjige, asocira na izvorno značenje mjesta uživanja u najvišim oblicima kulture, ali je prikladno i zato što na najbolji način spaja prošlost i budućnost, tradicionalno i moderno…
Knjižara Arkadija u središtu glavnoga grada Hrvatske most je povezivanja s europskim prostorom i svijetom u cjelini. To nije samo knjižara nego i mjesto uživanja – oaza znanja, kulture i stvaralaštva. Arkadija je prostor samosvijesti i interkulturalnog dijaloga, duhovni ambijent u kojemu se oštri intelektualna znatiželja i stavara paradigma novih vrijednosti. (dr. sc. Ante Žužul)

J.M.M. / Foto: Promo


Krleža, Zagorka i Tolkien u Noći knjige u Arkadiji


Tagged: , , , , , , , , ,