Projekcija dokumentarnog filma Kyre Steckeweh i Tima van Beverena ‘DORA – Bijeg u glazbu’, održat će se 4. listopada u Kinu Forum, s početkom u 20 sati. Ulaz je besplatan.
U rodnoj Hrvatskoj skladateljica Dora Pejačević (1885.-1923.) poznata je poput Mozarta. Svaki hrvatski školarac upoznat je s njezinim imenom i prezimenom, pa opet, u ostatku Europe ova velika umjetnica gotovo je nepoznata. Za života su joj djela izvođena u Dresdenu, Budimpešti, Beču i mnogim drugim europskim gradovima. Ipak, nakon što je umrla u Münchenu 1923., Pejačević pada u zaborav, a njezino ime nestaje s koncertnih programa. Sudbina je to koju Pejačević, u povijesti glazbe, dijeli s mnogim drugim skladateljicama. Ipak, njezina je glazba vrlo živo, uzbudljivo glazbeno iskustvo čak i danas.
Svojim dokumentarnim filmom, koncipiranim u formi potrage za minulim vremenom, autori Kyra Steckeweh i Tim Van Beveren u fokus stavljaju upečatljivu ulogu jedinstvene žene i umjetnice, kakva je bila Dora Pejačević, u kontekstu europske kulturne povijesti.
Životni vijek Dore Pejačević pripada u dijelom slavnu, dijelom rastrzanu epohu Europe obilježenu političkim, društvenim i kulturnim preokretima koji izravno i dramatično oblikuju skladateljičin život. Pejačević je odrasla kao grofica u dvorcu svojih roditelja u Našicama. Privilegirani društveni background omogućuje joj razvoj glazbenog talenta od najranije životne dobi. No glazba za Pejačević ne predstavlja razonodu, već istinski poziv. Kao svoju ostavštinu, velika umjetnica ostavlja opsežan i raznovrstan opus klavirskih, komornih, orkestralnih i vokalnih djela.
Poveznicu s današnjicom čini i orkestar Gewandhaus iz Leipziga. Godine 1922. izvedbu ‘Simfonije u fis-molu’ Dore Pejačević planira tadašnji dirigent Arthur Nikisch. Međutim, Nikisch neočekivano umire nekoliko tjedana prije planirane izvedbe. Na inicijativu filmaša, čitavo stoljeće kasnije, 3. veljače 2022., ‘Simfonijom u fis-molu’ ravna Andris Nelsons, današnji dirigent lajpciškog orkestra.
Film također istražuje zašto se do danas djela žena tako rijetko izvode u velikim koncertnim dvoranama. Čini se da je svijet klasične glazbe u ovom trenutku zapeo između želje i stvarnosti. Krajnje je vrijeme da se to promijeni jer, kako nam to govori i primjer Dore Pejačević, djela skladateljica jednako su dio naše kulturne baštine, baš kao i djela njihovih slavnih muških kolega.
A.S. / Foto: Studentski centar / Kultura SC
