Promocija knjige Filipa Hameršaka ‘Tamna strana Marsa’, u izdanju Naklade Ljevak, održat će se u utorak, 4. ožujka u Hrvatsom državnom arhivu u Zagrebu.
Prvi dio knjige zamišljen je kao kritičko-metodološki uvod u najnovije britanske, američke, francuske i njemačke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti. Drugi dio knjige posvećen je bitno drukčijoj recepciji Prvoga svjetskoga rata na hrvatskim i bivšim jugoslavenskim prostorima. U trećem dijelu po prvi se puta predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus. 
Na rang-listi zapostavljenih a poželjnih tema hrvatske historiografije, književne povijesti i publicistike teško je reći pripada li žalosno prvenstvo Prvom svjetskom ratu ili pak brojnim autobiografskim tekstovima. Prvom svjetskom ratu uglavnom se u nas pristupa iz političke perspektive, dok su njegove socijalne, kulturne i vojnopovijesne sastavnice uvelike zanemarene. Studija ‘Tamna strana Marsa’ Filipa Hameršaka zamišljena je kao kritički uvod u najnovije britanske, američke, francuske i njemačke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti, u onoj mjeri u kojoj se oni tiču Prvoga svjetskoga rata i autobiografije kao povijesnoga izvora, ali i kao prilog bitno drukčijoj recepciji Prvoga svjetskoga rata na hrvatskim i bivšim jugoslavenskim prostorima, od znanosti i publicistike do umjetnosti i kulture sjećanja uopće.
U ‘Tamnoj strani Marsa’ se prvi puta predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus – četrdesetak monografski publiciranih sjećanja (manjim dijelom i dnevnika) nižih austro-ugarskih časnika, dočasnika i vojnika, u rasponu od istaknutih pojedinaca poput Vladka Mačeka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poznatih pa i zaboravljenih (Mirko Livadić, braća Turkalj, Juraj Oršić).
I njihova krajnje raznolika svjetonazorska, ideološka i politička stajališta, koja se međutim nerijetko pokazuju tek kao vršak složenoga motivacijskoga sustava. Njihov se subjektivitet stoga nastoji dublje raščlaniti, uzimajući u obzir brojna iskazana proturječja, kao i zbiljnost stresnih iskustava gladi, umora, hladnoće, životne opasnosti i obiteljske separacije. Odlazak i povratak, pobjeda i pogibija, strah i junaštvo, suosjećanje i surovost, vjera i skepsa, seksualnost, alkohol i ludilo, naposljetku čitanje i pisanje daljnji su orijentiri preko kojih se hrvatski doživljaj Prvoga svjetskoga rata nastoji usporediti s doživljajem inih ratova i kulturnih korpusa.
O autoru:
Filip Hameršak rođen je 1975. u Zagrebu, gdje je završio II. opću gimnaziju te diplomirao na Filozofskom (prof. filozofije i komparativne književnosti) i Pravnom fakultetu (dipl. pravnik). Godine 2013. na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu obranio doktorski rad Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat. Od 2001. radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, pretežno u Hrvatskom biografskom leksikonu (gl. ur. Trpimir Macan), u kojem je bio član uredništva zadužen za pisanje i uređivanje biobibliografskih članaka iz područja suvremene političke, pravne i kulturne povijesti i publicistike te vojništva, filozofije, sociologije i politologije, a sličnim je temama surađivao i u drugim zavodskim izdanjima, npr. kao autor u ‘Književnoj enciklopediji’ (gl. ur. Velimir Visković, 2010-2011) te kao urednik-autor za vojništvo u ‘Hrvatskom općem leksikonu’ (gl. ur. Mladen Klemenčić; 2012).
Od 2010. zaposlen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za povijest hrvatskoga prava i države, trenutačno kao viši asistent. Uz navedenu djelatnost, u periodicima Časopis za suvremenu povijest, Historijski zbornik, Povijest u nastavi, Studia lexicographica, Kolo, Hrvatska revija, Književna republika, 15 dana i Zadarska smotra te u zbornicima Biobibliographica, 1–2, I Croati a Trieste, Godina 1918. – prethodnice, zbivanja, posljedice i Bogišić i kultura sjećanja objavio je dvadesetak znanstvenih radova i osvrta, uglavnom iz područja novije kulturne, pravne i socijalne povijesti, a kao izlagač nastupao na znanstvenim skupovima u zemlji i u inozemstvu.
Izvan dviju matičnih ustanova bio je 2009-2010. član uredništva Hrvatske revije Matice hrvatske, a od 2013. član je uredništva časopisa Pilar Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar. Od 2010. član upravnoga odbora Društva za hrvatsku povjesnicu, od 2012. podpredsjednik Incijativnoga odbora za obilježavanje 100. godišnjice Prvoga svjetskoga rata ustrojenoga pod okriljem Hrvatskoga instituta za povijest, u kojem je svojstvu odlukom Vlade Republike Hrvatske 2013. imenovan u državno Povjerenstvo za koordinaciju obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, a odlukom Hrvatskoga sabora od te je godine i član upravnoga vijeća Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata.
