Najveće međunarodno natjecanje graševina, GROW du Monde, gostovalo je u Hrvatskoj i organiziralo popratnu međunarodnu konferenciju namijenjenu međunarodnoj afirmaciji te važne srednjoeuropske sorte.
Sveukupni pobjednik natjecanja u konkurenciji graševina iz 7 zemalja je graševina iz Češke, a ukupno najbolji rezultat su ostvarile hrvatske graševine, koje su osvojile impresivna 2 trofeja, 3 platine i 25 zlatnih medalja.
Od domaćih vinarija strane su suce osvajanjem platine najviše impresionirale graševine vinarija Iločki podrumi, Kutjevo d.d., Galić i Vina Papak, a izvrstan dojam su ostavili i osvajači zlata, vinarije Mihalj, Krauthaker, Erdutski vinogradi, Mons aureus, Čaldarević, Enosophia, Kolar, Škoro (Campus), Kast, DeMar, Vetos i Kalazić. Najuspješniji natjecatelj ukupno je vinarija Kutjevo d.d. koja je osvojila 2 platine i 6 zlata, a pobjednik natjecanja, vinarija Zámecké vinařství iz Češke je, osim trofeja najuspješnijeg vina i najbolje mlade graševine, osvojila još jednu platinu u kategoriji odležanih vina. Ostali trofeji po kategorijama su otišli u Austriju, u vinariju Sattlerhof, za najbolju slatku graševinu, zatim u Srbiju, u vinariju Vinum, za najbolju pjenušavu graševinu te u naše Iločke podrume za najbolju odležanu graševinu i vinariju Kutjevo d.d. za najbolju jantarnu graševinu.
Na natjecateljskom dijelu održanom u dvorcu Turković u Kutjevu, okupilo se 20 međunarodnih vinskih sudaca iz 17 zemalja (SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Mađarske, Srbije, Češke, Slovačke, Nizozemske, Danske, Austrije, Italije, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske, Poljske, Slovenije i Hrvatske). Oni su birali najbolje graševine svijeta između 211 uzoraka pristiglih iz 7 zemalja (Austrije, Slovenije, Slovačke, Češke, Mađarske, Hrvatske i Srbije). Vina su se ocjenjivala raspoređena u 6 kategorija (mlada, odležana, jantarna, pjenušava, slatka i kupaže bazirane na graševini), a trofeji najboljih su podijeljeni u 5 ranije navedenih kategorija. Suci su bili raspoređeni u 5 komisija kojima su predsjedali Zoltán Győrffy iz Mađarske, Igor Luković iz Srbije, Rod Smith MW iz Francuske, Ivan Barbić MW iz Švicarske i Robert Gorjak iz Slovenije. Među ostalim sucima našla su se još imena poput Sue Tolson, novinarke portala Wine Sofa; Annie Weiss Osten, novinarka iz Nizozemske; Tomasz Prange Barczinsky, urednik poljskog magazina Ferment; Chris Boiling, urednik britanskog magazina Canopy; Thomas Bohl, novinar iz Danske; Luzia Schrampf novinarka iz Austrije; Michal Šetka iz Češke…
GROW du Monde bio je dio većeg događanja Go GROW, koja je zapravo sinergija tri manifestacije, natjecanja Festival Graševine iz Kutjeva, konferencije GO Graševina iz Osijeka i međunarodnog natjecanja GROW du Monde. Niti jedna od navedenih manifestacija nije se održala zasebno ove godine, nego su se ovom prilikom radi sinergijskih efekata sve tri spojile u jednu – Go GROW. Sljedeće godine GROW du Monde seli u Mađarsku, pa će se sve tri manifestacije ponovno održati u standardnim terminima i pod standardnim nazivima.
Go GROW natjecanje održalo se u Kutjevu, a Go GROW konferencija u Osijeku u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije. Na konferenciji se sucima s natjecanja pridružila veća skupina vinskih novinara iz svih dijelova Europe i iz značajnih vinskih redakcija poput Decantera i The World of Fine Wine, pa je ukupni broj narastao na 60 stranih sudionika konferencije, kojima su održani masterclassovi s vođenim kušanjima na temu porijekla, stilskih izričaja i zastupljenosti graševine po pojedinim zemljama.
Osim konferencije i natjecanja stranim sudionicima je organizirano i studijsko putovanje po ključnim vinogorjima Slavonije i Podunavlja sa završnom postajom u Iloku. Obiđeni su Kutjevačko, Orahovičko, Feričanačko, Baranjsko, Erdutsko i Iločko vinogorje. Ovakav broj stranih novinara koji su posjetili Hrvatsku samo zbog jedne sorte, još do sada nije zabilježen i njihovo će izvještavanje po matičnim zemljama Europe zasigurno pridonijeti međunarodnoj afirmaciji graševine. S druge strane, domaćoj publici, stručnoj i entuzijastima podjednako, malo je poznato da je graševina zapravo najznačajnija sorta srednje Europe i ozbiljno prisutna u vinogorjima od Češke do Makedonije, od Rumunjske do Italije, s najvećom koncentracijom vinograda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Sloveniji i Srbiji.
A. S. / Foto: Vinart
