Hercegovačka vinarija Čitluk u HKD-u Napredak

U prostoru HKD-a Napredak u Zagrebu predstavljena je vinarija Čitluk d.d. iz istoimenog hercegovačkoga grada. U ime vinarije nastupila je Maja Nakić iz marketinga, a vina je testirao i o njima govorio sommelier Tomislav Jakopović.Vinarija Čitluk je najveća u BiH i zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri) iz kojih u prosječnoj godini proizvedu oko 3,5 milijuna litara vina. Također otkupljuju tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Sve grožđe se prerađuje u vinariji u Čitluku.

Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići i Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije. Većinski vlasnici su obitelji Nakić i Čule. Vina izlaze na tržište s čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija Teuta (po legendarnoj kraljici Ilira), a koja je s devet naslova namijenjena HOREC-a sektoru. Vino Hercego, pak, ima pet različitih imena.

Ovom prigodom predstavljena su četiri vina pod etiketom Teuta – Žilavka 2020, Žilavka selekcija 2020, Vranac 2015 i Trnjak 2018. Ponovo je kao i na prošlom predstavljanju hercegovačkih vina trnjak dobio najviše komplimenata (dobitnik više zlata na natjecanjima i šampion Beowinea 2020) te općenito crna linija u kojoj prevladavaju blatine i vranac. Sommelier Jakopović o Trnjaku je rekao: ‘Tanini su brojni, uglađeni a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrike. Vino prepuno slasti, ne bi smetalo više kiseline a malo manje drva, ali je svakako veliko vino. Maja Nakić objasnila je zašto ove sorte nema više u zasadima. ‘Trnjak je tek u prošlom desetljeću ponovno otkriven kao vrijedna sorta, a do tada su ga sadili samo kao oprašivača’.

I zaista, posljednjih godina, od vrgoračkoga kraja (Gašpar, Franić) pa do svih važnijih hercegovačkih vinara (Nuić, Andrija) posvećuje se velika pozornost ovoj sorti i vjerojatno će vrlo brzo doseći oko 50% nasada blatine, koja je još uvijek najraširenija crna sorta u Hercegovini. Probali smo i Blatinu de Broto 2019 za koju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobar aromatski profil) i u budućnosti neće rasti. Cijena u Vrutku 46,98 kuna. Oko pridjeva ‘de Broto’ na ovoj etiketi znamo da označava područje koje se u povijesti prvi put spominje još 1306. godine. Prema posljednjim istraživanjima, ime potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku. Danas je u grbu grada Čitluka.

Posljednje vino na testiranju  bilo je Blatina Grand Cru 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011 i 2015, ograničene količine 5000 butelja. Cijena ovoga vina je oko 30 eura. Jakopović: ‘Ovo vino je besprijekorno napravljeno, elegantno, izražen okus šljive, pekmeza. Malo slatkasto. Kroz sva vina od Kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Tihomira Prusine. Vina su elegantna, nisu jako svježa, jer je intencija vinara bila da napravi upravo ovakva vina.’

Za catering se i ovaj puta pobrinula Mrvica a, naravno, kušale su se i tri Žilavke kao najvažnije bijela sorta Hercegovine. Kameno vino 2020 s 13.5 % alkohola kompaktno je, aromatski naglašeno, svježe, visoki alkohol ne smeta. U prodaji košta 11 KM (47 kuna). Vjerojatno najpopularnije vino kuće Teuta Žilavka 2020 s 13,5 % alkohola izraženije je kiseline. Čvrsto na nosu i nepcu ima dobru dužinu u osjetu (after taste). Jakopović: ‘Sjajan reprezent sorte i terroira.’ Više puta nagrađivano vino zlatom (Mostar, GAST). Kušačima se najviše svidjela Teuta Žilavka selekcija 2020, od kasno branog grožđa u Kamenom vinogradu. Cijena u Vrutku 99,98 kuna.Na kraju, sve pohvale dugogodišnjem enologu Čitluka, Tihomiru Prusini, prvom doktoru vinarstva u BiH i predavaču na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Njegova vina su elegantna, odlično karakteriziraju hercegovački terroir i ciljano su namijenjena određenoj vrsti potrošača. Izvoz je veći od 50%, a osim susjednih zemalja: Hrvatska, Srbija, Slovenija najviše se izvozi u Njemačku.

V. M. / Foto: Marko Čolić


Tagged: , , , , , , , , ,