U prostoru HKD Napredak u Zagrebu predstavljena su vina hercegovačkoga vinara Josipa Nuića. Sommelier Tomo Jakopović imao je pune ruke i usta posla da najprije testira, a onda predstavi čak 10 vina. Vinar Josip Nuić, nažalost, nije mogao biti nazočan promociji.
Redoslijed predstavljanja:
Grk 2020
Žilavka vrhunska 2020
Pošip 2020
Žilavka selekcija 2020
Trnjak rosé 2020
Blatina vrhunska 2016
Blatina barrique 2017
Merlot 2015
Syrah 2016
Trnjak 2016
No, to nije ukupni repertoar ove uspješne vinarije iz Crnopoda kraj Ljubuškog. Još postoji nekoliko sorti na tržištu , primjerice chardonnay i cabernet sauvignon, koje ovaj puta nisu mogle biti predstavljene zbog velikog broja već odabranih vina. Atmosfera na predstavljanju je od početne mirne u prvih pola sata prema kraju rasla i naravno kulminirala sa završnim Trnjakom iz 2016 godine.
Veliku pozornost izazvao je Grk iz 2020. za kojega je iz publike došao kompliment ‘sad Lumbarda više nema što tražiti’. Ako je i pretjerano, dobro zvuči, i govori o kvaliteti ovoga vina koje je izvan Korčule minimalno rašireno po još nekim dijelovima Hrvatske (Diklo, vinar Stipe Vučemilović i Tomislav Glavić iz Nadina koji su ga zasadili 2017. i već dobili i nagrade). U svakom slučaju hvale vrijedan i uspješan pokušaj da ova sorta pronađe mjesto i u hercegovačkom kršu.
Za Pošip 2020, također introduciran s Korčule, zaključeno je da je ozbiljno strukturirano vino odlične žute boje koja prelazi u zelenkasti odsjaj, kristalno bistro, a po aromi vrlo sortan. ‘Ovo vino je spremno za tržište a vremenom će biti i bolje’, preporučio je Tomo Jakopović. Općeniti je zaključak da su sva četiri početna bijela vina (Grk, Žilavka, Pošip i Žilavka selekcija) elegantna, zaokružena i uspješnija u odnosu na crna koja su slijedila. Za Žilavku selekciju 2020 je rečeno da, unatoč tome što je odškolovano u bačvi, odlično je dozirano i drvo nije zasjenilo sortu.
Ante Ledić, legendarni plješivički vinar hercegovačkih korijena, bio je posebni gost, koji je o žilavki rekao: ‘Moj dojam je da je žilavka izuzetno kvalitetna sorta koje, nažalost, još nema u drugim vinskim područjima Hrvatske. Volio bih da se u perspektivi s ovog malog hercegovačkog teritorija proširi Hrvatskom i da zauzme puno veće mjesto u ponudi, posebice na Jadranu’.
Blatina vrhunska iz 2016. izazvala je dosta pozornosti, pa i oprečnih stajališta. Jakopović je smatra zrelom, nije višedimenzionalna, ali su sve bitne karakteristike sorte naglašene. Tanini nisu zaobljeni kao u Blatini barrique 2017, koja je rađena od selekcioniranog grožđa, izražene mineralnosti, svježija u odnosu na prethodnu iz 2016. Blatina u boci, zapravo, ne može biti monosortna, jer treba oprašivača, a to su u tom kraju krkošija i bena. Uz neke zamjerke na visinu cijena obje blatine, zaključak je da u barikiranoj ne prevladava drvo i da je dobro ukomponirana, a karakteriziraju je mirisi crnog i crvenog voća.
I, na kraju je za Trnjak 2016, kojega se u vinariji može nabaviti za oko 140 kuna, rečeno da je možda najpotentnija sorta na našem dijelu mediteranskog vinskog područja. Vino je višedimenzionalno, pravi reprezent hercegovačkoga tla i flore. Može još dugo trajati, a pokazuje moć i eleganciju. Bilo je tu i citiranja Bele Hamvaša: ‘Na koncu će ostati samo njih dvojica Bog i vino’. Ledić, koji je izgovorio te riječi, pita se: ‘Da li se isplati prodavati ovako dobra vina kada ništa bolje za te novce ne možete kupiti.’ Još jedan od sudionika diskusije, vinar Davor Zdjelarević, pohvalio je svoje hercegovačke kolege, među kojima i Nuića, spominjući Isusa: ‘Put do uspjeha posut je trnjem a Hercegovci su dobili zadatak da naprave odlično vino na tom putu i zato se zove trnak ili trnjak’.
Vinarija Nuić, smještena na predjelu Orlovac u Crnopodu kod Ljubuškog, najsuvremenije je dizajnirana građevina s ponajboljom vinarskom opremom, velikom dvoranom za barike i arhivom, koje se još dorađuju, kao i najveća buduća vinoteka u Hercegovini s apartmanima na katu. Na Orlovcu je oko 7 hektara vinograda, na očišćenim terenima mljevenjem krša, a koji kilometar dalje je još 28 hektara. Od proljeća kreće sadnja novih nasada na unajmljenom zemljištu nekadašnjega kombinata Ljubuški na 9 hektara tako da će vinarija Nuić od 2022. imati ukupno 44 hektara vinograda. Vina se najviše prodaju u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, a značajna količina se izvozi u zapadnu Europu.
V. M. / Foto: Marko Čolić
