Čini se kako je jesen ove godine, kao u posljednjem dijelu serijala o Harryju Potteru, stigla iznenada. Još su nas prvoga rujanskog jutra grijale tople sunčeve zrake, a već danas pod kišobranima tražimo zaklon od upornih i dosadnih jesenjih kiša. Zajedno s toplijom odjećom i gumenim čizmama, iz ormara smo izvukli i nostalgiju. Već žalimo za dugim ljetnim danima i brojimo dane, ako već ne do iduće sezone kupanja, a onda bar do Božića.
N,o jesen je, svima nam je dobro poznato, najkišnije godišnje doba. Dok kiša rominja po prozorskom staklu, a ceste prekrivaju slojevi raznobojnog lišća, ljubitelji knjiga s veseljem obilaze knjižare, nestrpljivi zaroniti u nove književne svjetove. U toplini vlastitog doma, uz topli pokrivač i šalicu vrućega mirisnog napitka, naravno.
Ove se jeseni hrvatski knjigoljupci, zabrinuti zbog proljetnoga zatvaranja velikog broja knjižara, raduju i njihovu ponovnom otvaranju. Kako bi se na policama tih novih knjižara našla što bolja i raznovrsnija literatura, za sve književne ukuse pobrinula se i Naklada Ljevak. Ljetne su mjesece iskoristili za osmišljavanje i pripremu najboljih naslova kako bi zaljubljenici u čitanje mogli uživati u jeseni dobrih knjiga.
Plodovi njihova rada su, baš poput onih jesenskih, raznovrsni i šaroliki i svaki će, pa i najzahtjevniji čitatelj, među njima pronaći knjigu kojom će obilježiti nadolazeću jesen. Ljubitelji publicistike s nestrpljivom će radošću dočekati uvod u revival biblioteke Bookmarker, najvažniju knjigu Terryja Eagletona, ‘Kulturu’ u kojoj otac teorije kulture, izravnije no ikada, raspravlja o granicama kulture i ideologije, o načinima na koje kultura i religija mijenjaju mjesta (ali mijenjaju li ih uopće? pita se Eagleton). Kultura je jedan od ključnih aspekata koji određuju pripadnost ljudskome rodu. No, samo njezino određenje nije tako jednostavno. Ipak, vraćajući se na stare teoretičare kulture, Eagleton raslojava ovaj složeni pojam i daje potpunu sliku kulture kakvu danas poznajemo.
Na suvremeni se trenutak u svome romanu ‘Prosječni indeks sreće’ osvrnuo i portugalski romanopisac David Machado. Priča o nesuđenom piscu Danielu koji uslijed ekonomske krize ostaje bez svega, čitatelja će podsjetiti na novinske članke o društvenoj i ekonomskoj zbilji. Ova drama, koja se može čitati i kao društvena kritika koja se bavi krizom i analizom Europe u njezinu središtu, uvjerila je i članove povjerenstva za Nagradu Europske Unije za književnost kojom je roman nagrađen 2015. godine.
Univerzalnom temom narušenih međuljudskih odnosa, razlomljenih osobnosti i svega što iz takvih (među)odnosa proizlazi bavi se nizozemska autorica Connie Plamen u romanu ‘Ti kažeš’. Iako je u potpunosti fikcionalno djelo, priča iza ‘Ti kažeš’ po prvi put daje glas Tedu Hughesu, pjesniku kojega je povijest (pa i povijest književnosti) upamtila kao čovjeka čiji su postupci veliku pjesnikinju Sylviju Plath otjerali u smrt. On to nije nikada pokušao opovrgnuti, no sada, zahvaljujući Connie Palmen, po prvi put dobiva vlastiti pripovjedački glas. Taj je glas toliko uvjerljiv da će čitatelj vrlo lako zaboraviti da nije riječ o autentičnom, već spisateljičinu glasu.
Za kraj, kako bismo razbili jesenje sivilo, za vas smo pripremili čaroban prvijenac britanske autorice Phaedre Patrick, ‘Čudesnu narukvicu Arthura Peppera’. U ovoj toploj i dirljivoj priči o udovcu koji nakon ženine smrti pronalazi tajanstvenu narukvicu čija će ga priča odvesti na putovanje kakvo nije mogao ni zamisliti podjednako će uživati čitatelji svih generacija. Baš kao i ‘Naše duše u noći’ i ‘Posljednja ljubav babe Dunje’, i ‘Čudesna narukvica’ Arthura Peppera pripovijeda o svoj punini života koju možemo pronaći bilo kad, pa i na samom njegovu smiraju.
N. L.
