Zagrebački Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bio je pretijesan za sve štovateljice života i rada prve žene novinarke koja je svojim britkim načinom pisanja secirala društvene i političke segmente vremena u kojem je živjela.
Uz to, pisala je romane, uređivala ženske stranice, ali i po mnogočemu bila posebna žena tog vremena. Trosatnim događajem ‘Večer sa Zagorkom’ upravo je to pokazano, a to je bio odličan način obilježavanja 150 godina od njezina rođenja.
‘Večer sa Zagorkom je po mnogočemu jedinstven događaj’, kaže novinarka i modna savjetnica Alma Premerl Zoko, koja je lani našla način kako će, barem na Zagorkin rođendan, oživjeti njezin Memorijalni stan na Dolcu 8. U šali kaže kako je to bila generalna proba za ovogodišnji veliki jubilej. ‘U tri najveće prostorije ovog stana, provlače se tri teme koje nas vraćaju u prošlost, ali i pričaju priču o Marijinu životu. Tako sam u njezinoj radnoj sobi, u kojoj se nalazi i originalan namještaj tog vremena, napravila interaktivnu modnu radionicu Zagorka kao modna ikona, u središnjem dijelu – salon smo pretvorili u pozornicu na kojoj je odigrana predstava Kakva majka, takva kći, a u Zagorkinoj je biblioteci bio skriven Blues that koji je zasvirao glazbu s početka 20. stoljeća. Da je Zagorka i fizički tu, vjerujem da bi ovako izgledao njezin rođendan’, kaže Alma.
Počelo se kratkim predstavljanjem Zagorkina opusa, ali i pričom o vremenu kojeg je provela živeći u, danas, memorijalnom stanu. U njezinoj radnoj sobi Alma Premerl Zoko pripremila je pomalo neobičnu modnu radionicu ‘Zagorka kao modna ikona’ kroz koju je pokazala najbolje total lookove ove proslavljene žene te ispričala modnu priču o prvih 50 godina prošlog stoljeća. Uspoređujući Zagorkine outfite sa suvremenim komadima koje je pronašla u aktualnoj kolekciji modnog brenda C&A, ispričala je priču o tome kako je stroge, čipkaste haljine novinarka zamijenila ležernim suknjama i muškim košuljama uz koje je često kombinirala kravate koje su nosile posebne poruke. U vremenskoj retrospektivi pokazano je kako je Marija bila odjevena kad je odlazila na premijeru u HNK, a kako kad je pisala svoje tekstove.
Zanimljiva je bila priča i o tome kako je u svojim romanima Zagorka junakinje odijevala u raskošne i bogate haljine, čiji su slojevi šuškali na gradskim ulicama otkrivajući da dobro poznaje modnu materiju. To je dokazala činjenica da je godinama uređivala stranice ženskih magazina (Hrvatica i Ženski list ) progovarajući o bontonu ali i moći žene u suvremenom društvu. Zagorka je preživjela pet režima, dva svjetska rata, a u modnom smislu otmjenost s početka 20. stoljeća, ali i u isto vrijeme oskudne i inovativne 1940-te koje su popularizirale umjetne tkanine, patentni zatvarač i bile zaslužne za trend proizvodnje povoljnije odjeće, poput haljina koje je Zagorka nosila za dnevne izlaske.
Za odijevanje ljepuškaste Marije, u početku je bila zaslužna njezina majka, o čemu je dijelom progovorila i izvrsna predstava ‘Kakva majka, takva kći’ koju su zajedno osmislile glumice Mirta Zečević i Mia Krajcar. Predstava priča o najranijim godinama Marijina života, koji je po mnogočemu bio poseban (čak i traumatičan), o njezinun odrastanju u Krapini, udaji za mađarskog činovnika Andriju Matraja, ali i bijegom iz života kreiranog kroz oči njezine majke Josipe Domin.
‘Predstava je ovo koja nikog ne ostavlja ravnodušnim, a bazira se na autobiografskim činjenicama iz Zagorkina života ali i romanima Kamen na cesti i Što je moja krivnja, koji su nam bili nit vodilja. Pri samom čitanju romana situacija i odnos s majkom privukao je i Miu i mene, pa smo se vrlo brzo usuglasile i počele raditi ovaj komad. Predstava je intenzivna, slojevita i drugačija od mnogih koje predstavljaju Marijin način života. U fokusu je uvijek aktualan odnos dijete – roditelj, odnosno odrastanje u okrilju preambicioznih roditelja’, kaže Mirta Zečević koja je nakon predstave s Miom Krajcar izazvala ovacije publike.
Dok su žene u publici brisale suzice nakon odgledane predstave, uslijedilo je još jedno iznenađenje. U Marijinoj biblioteci zasvirao je Swing that blues band, čiji su članovi Darko Gulić Gula (gitara) i Davor Bunčić Buna (vokal, usna harmonika) zasvirali poznatu glazbu s početka 20. stoljeća dajući ovoj proslavi poseban obol.
‘Večer sa Zagorkom’ završila je, kak’ se šika, u pristojnim večernjim satima, a sve žene su kući, osim divnih emocija, ponijele i Marijinu platnenu vrećicu u kojoj su se nalazili sinonimi ‘Zagorkina vremena’ – popularna Franck ciglica kave i čaj.
P. R. / Foto: Nikola Zoko
