In vino veritas by Tomislav Radić: Berba zlatnih medalja a brendiranje?

‘U veselju i milosti,
mnogo rado u zdravice,
kako drazi vaši gosti,
svako vince bez vodice.’
(Marko Marulić, 1450.-1524.)

Potkraj kolovoza održano je ljetno izdanje vinskog ocjenjivanja Mundus Vini Summer Tasting 2019. Dva zlata s elitne vinske scene dodijeljena su vinima Iločkih podruma.

170 vinskih ocjenjivača iz 45 zemalja svijeta dodijelili su 14 velikih zlatnih medalja, 818 zlatnih i 928 srebrnih. Vina iz Hrvatske osvojila su 10 medalja, 4 zlata, 6 srebra i samo jedno posebno priznanje Best of Show Croatia.

Dvije zlatne medalje s ove vinske scene osvojila su vina Iločkih podruma: Traminac Izborna berba bobica 2016 i Graševina Velika berba 2011, vino koje je osvojilo i posebno priznanje Best of Show Croatia. Graševina Velika berba 2011. djelo je Iločkih podruma, Principovca i enologinje Vere Zime.

Mundus vini i Decanter dva su najprestižnija ocjenjivanja vina. Među Decanterovim laureatima našlo se i Feravino, koje je dobilo za 2019. tri srebrne medalje i jednu brončanu. Srebro su ove godine osvojila vina Graševina Dika 2018, Frankovka Miraz 2016 i Cuvée Miraz 2015.

Hrvatska vina dobila su zlatne medalje i na Sajmu Poljoprivrede i prehrane Agra 2019. u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Na tom sajmu na 24.500 m2 nastupilo je 1850 izlagača iz 32 države.

Zlatne medalje dobili su: vinar iz Hrvatskog zagorja Stjepan Đurinski za Leona ledeno vino, Adriano Sošić iz Vižinade za vina La Pregiata malvaziju i za Merlot, San Mauro (OPG Libero Sinković) iz Momjana za Vino prijateljstva (Muškat momjanski), Ivan Sokač iz Stubičkih toplica za Graševinu i Muškat žuti te Boris Novak iz Štrigove za Pušipel prestige i Muškat žuti.

Ovo su samo neki primjeri berbe medalja na sve strane. Naša vina su odlična pa je logično da su i nagrađena. Koristi li ta berba medalja u brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje? ‘Kvalitetnije brendiranje domaćih vina lijek protiv jeftinog uvoza’, naslov je priopćenja Hrvatske gospodarske komore od 1. rujna 2019. Unatoč preduvjetima za dostatnu proizvodnju te znanje i tradiciju, ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe pa se okrećemo jeftinom uvozu. S druge strane, izvozimo kvalitetna vina koja su prepoznata na međunarodnom tržištu i koja postižu dobru cijenu. Prostora za veću potrošnju hrvatskog vina na domaćem tržištu i u inozemstvu ima, uz snažniju promidžbu i brendiranje kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla vina oznakom izvornosti (ZOI) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), tvrde u Komori.

‘Sazrelo je vrijeme da naši proizvođači preispitaju sadržaj specifikacija postojećih zaštita i upuste se u kreiranje novih, specifičnijih, koje će najbolje transponirati značajke podneblja, tradicije i izvrsnosti’, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

S Kovačevićem je donekle suglasan i poznati vinski pisac i novinar Željko Suhadolnik koji tvrdi: ‘Govori se toliko o oznakama ZOI i ZOZP, a ta čuvena ZOI koja bi trebala biti glavna dodijeljena je maltene svakome, i vinima koja to ne zavrjeđuju. Ništa nismo radili na apelacijama. Apelacija nije tek oznaka radi oznake, nego nešto što se bazira na određenom pravilniku, radi toga da kao oznaka podiže vrijednost vinu.

‘Uz manje površine vinograda i smanjenje proizvodnje vina, veliki izdaci za hranu u strukturi potrošnje kućanstava u Hrvatskoj (28,2 posto) i niža kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača iniciraju uvoz mahom jeftinijeg vina u odnosu na cijene domaćeg’.

S tom tvrdnjom iz HGK teško se je suglasiti. Za rast BDP-a najviše je zaslužna sve veća potrošnja. Udio domaćih turista u bilancama sve je veći a i restorani su puniji nego ranijih godina. Također je upitno kolika je stvarna proizvodnja vina.

Hrvatska vina su se etablirala na globalnim vinskim kartama i naši vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima. Postavlja se pitanje u čemu je onda problem? Zašto imamo veliki uvoz i tako nisku pokrivenost uvoza izvozom?

Je li kontrola uvezenih vina dovoljna? Žele li neki izbjeći vinske omotnice i bar kod kako bi bez nadzora otkupljivali grožđe? Kako su pripremljeni nastupi hrvatskih vinara u drugim zemljama, a tu je Komora vrlo značajna, i imamo li uopće strategiju izlaska vina na strana tržišta?

‘Vijek zasladmo vinom,
Jer je slatko piti.
Pojmo domovinom
Što će milo biti’.
Petar Preradović (1818.-1872.)

Objavljeno u reviji Agroglas 25. rujna 2019.




Tagged: , , , , ,