Svega nekoliko dana dijeli nas od jednog od najatraktivnijih ljetnih događaja na obali, 17. Rabske fjere. Kao i svake godine, od 25. do 27. srpnja ulice Raba pretvorit će se u velebnu pozornicu na kojoj će stari obrtnici, rapski samostreličari i vješti kuhari oživjeti duh starog Raba.
Priča o prvom i najvećem srednjovjekovnom ljetnom festivalu u Hrvatskoj temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364. kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom koji je oslobodio otok od mletačke vlasti. Naime, tada je donesena odredba da se u Rabu najsvečanije slave 9. svibnja, Dies Victoriae, kao dan pobjede kada je sv. Kristofor čudesno obranio Rab preusmjerivši strijele Normana od gradskih zidina i 27. srpnja, Dies Natalis, dan mučeničke smrti sv. Kristofora, zaštitnika grada.
Fjera je nekoć trajala 14 dana, a za vrijeme općinskih svečanosti sud u gradu nije radio, dužnici sa sela slobodno su smjeli u Rab i iz Raba, a gradska vrata bila su za sve otvorena. Svečanosti su se održavale od 1364. do 1852. godine, a narod je i nakon njihova ukidanja dolazio u grad proslaviti blagdane sv. Jakova, 25. srpnja; sv. Ane, 26. srpnja i sv. Kristofora, 27. srpnja.
Stanovništvo grada tu manifestaciju nazvalo je talijanskim nazivom ‘fjera’, a običaj se zadržao do pedesetih godina 20. stoljeća. Svečanosti su ponovno obnovljene prije sedamnaest godina, kada su dobile službeni naziv Rabska fjera. Od tada, fjera se održava u spomen na nekadašnji Rab koji je slavio svoju slobodu.
Rabska fjera predstavlja vrhunac turističke sezone i svakako obilježava život svakog građanina otoka Raba. Svake godine ovu top manifestaciju posjeti 30.000 domaćih i stranih gostiju kako bi pogledalo, čulo i okusilo i duh srednjeg vijeka.
Tijekom ovog ljetnog festivala obrtnički dućani i zanatske radionice kao nekoć izlaze na gradske ulice, nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku da na licu mjesta vide kako se na tradicionalni način izrađuje pojas za hlače ili mirisna pomada ili, pak, ukrašava kosa sićušnim cvjetićima. Sve završava tradicionalnim viteškim igrama te velikim vatrometom i feštom do jutarnjih sati što iz godine u godinu ne prestaje oduševljavati posjetitelje fjere.
E. S.
