Zapravo je moguće i izvan velikih književnih središta i naklačkih kuća doprijeti do svjetske književne scene što nam pokazljivo govori slučaj zadarskoga svestranog umjetnika a svjetskoj javnosti ipak poznatijeg kao književnika Tomislava Marijana Bilosnića, čija su djela samo tijekom listopada i studenoga 2013. godine predstavljena i objavljena u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Albaniji, Sloveniji, Španjolskoj i Čileu.
Upravo iz tiska izišla njegova pjesnička zbirka ‘Odisej’ nastavlja tragom njegovih ranijih pjesničkih izričaja kao što su zbirke ‘Tigar’, ‘Molitve’, ‘Kuća’ i ‘Afrika’, okrunjenih domaćim i međunarodnim prijevodima i priznanjima. ‘Odisej’, nedavno predstavljen na 5. Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu (Mađarska), doživio je međunarodnu recepciju i time što je u ciklusima preveden na albanski i slovenski jezik. Albanski Nacional posvećuje mu cijelu stranicu u prijevodu Mustafe Spahiu, dok slovenski prijevod potpisuje ugledni književnik Milan Vincetić pod okriljem izdavačke kuće Mentor. I višejezični Panonski list (Pannonicches blatt / Pannon lap) koji se tiska u Güttenbachu (Austrija) posvetio je više stranica Bilosnićevu stvaralaštvu.
Nezavisni dvojezični hrvatsko-njemački mjesečnik FeniX, koji se distribuira u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Luxemburgu, u svom listopadskom broju posvetio je čitavu stranicu Bilosnićevoj pjesničkoj zbirci ‘Tigar’, prjevođenoj na engleski, njemački, talijanski, makedonski, albanski, slovenski, španjolski i romski. Odmah potom razgovor s Bilosnićem o ‘Tigru’ objavljen je i na portalu ove ugledne nakladničke kuće.
Kao što je već poznato, i utjecajni internetski časopis Crear en Salamanca, kojeg uređuje ugledni španjolski pjesnik José Amador Martín, objavio je Bilosnićeve pjesme iz zbirke ‘Tigar’. Na španjolski jezik ‘Tigra’ je prepjevala hrvatska pjesnikinja i prjevoditeljica Željka Lovrenčić. Ilustracije na temu tigra potpisuje španjolski slikar Miguel Elías, koji je Tigra objavio i na svom blogu. Početkom studenoga, u sklopu otvaranja Katedre za hrvatski jezik i kulturu na vodećem čileanskom Sveučilištu Universidad de Chile u Santiagu, Bilosnićev se ‘Tigar’ našao i na stranicama uglednog čileanskog pjesnika hrvatskih korijena Andreasa Moralesa Milohnica, kao i na službenim stranicama Društva književnika Čilea, što je izazvalo zavidnu pažnju.
Ugledni nizozemski časopisa Whirligig, u svom najnovijem broju predstavljajući hrvatske haiku autore, svoj je prostor ustupio i Bilosnićevom haiku. Ipak i vodeći svjetski časopis za haiku Kō, koji izlazi u Japanu u svom broju za jesen-zimu 2013. objavio je Bilosnićeve haiku priloge. Inače, Bilosnić je jedan od prvih hrvatskih autora koji je uz Vladimira Devidea prihvatio ovu japansku pjesničku formu.
Više pjevanja Bilosnićeve poeme ‘Vukovar’ objavljeno je u albanskom književnom dodatku tjednika Nacional, dok je u istoj nakladničkoj kući za kraj 2013. godine najavljeno i objavljivanje Bilosnićeve haiku zbirke ‘Osamljeno drvo’ / ‘A Lonely Tree’ na engleskom i albanskom jeziku u Tirani.
Ivan Raos
Pročitajte još: Međunarodni književni susreti u Koljnofu , Tomislav Marijan Bilosnić: Mediteranski putopis
