‘Desna ruka kopje lomi,
dobra volja srce goni,
haj, hodmo se veseliti,
pehar vina izroniti.’
(Fran Krsto Frankopan, 1643.-1671.)
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima iz kojih je izrastao grad Split. U petak i subotu 20. i 21. svibnja u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije. Održane su i vrlo zanimljive radionice. Predstavljeni su prvi plavci napravljeni na kvascu plavca malog. Na inicijativu enologa Davora Mitrovića napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj, a nakon toga stvoren je i kvasac od plavca malog.
Prvi put zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno, na početku prošlog stoljeća, Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
Radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr. Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom, rekla je dr. Mucalo.
Na radionici o syrahu svjetskoj sorti koja se udomaćila u dalmatinskim vinogradima, kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, s Komarne i s Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspijeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem, koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek. Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije i zadarski vinar Stjepan Vučemilović. Kušali su se prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićev prošek i prošek Andre Tomića.
Sve je više vinara, vina su sve su bolja. Hrvatska ‘vinska priča’ se širi. A tko će sve to popiti? Kultura umjerenog pijenja vina prati događanja na vinskoj sceni. Ponovno se rađa ‘srednji sloj’. A u Splitu vinoljupci kojih je sve više mogli su kušati neka od najboljih hrvatskih vina.
‘Jerbo vino, vino ostaje,
Te kroz staklo divno sjaje
Baš ko zlato a tekuće
Biser pjene prosipljuće.’
(Mirko Bogović, 1816.-1893.)
Objavljeno u Agroglasu, 15. lipnja 2022.
