Dani otvorenih podruma Ludbreške vinske ceste bili su povod za posjetiti ovaj predivni kraj tako blizu a tako daleko od Zagreba. Blizu jer do tamo ima jedva sat vremena vožnje, a daleko jer su u eno-gastro i turističkom smislu Ludbreg i okolica prilično (i nezasluženo) zapostavljeni.
Da se u tom smislu nešto događa, pokazuje Cesta Poštenjaka, jedna od najmlađih hrvatskih vinskih cesta, na kojoj smo posjetili šest ugostiteljskih objekata: OPG i kušaonicu vina obitelji Kežman (Slanje), restoran Arabela (Globočec), vinski podrum Makar (Vinogradi Ludbreški, Sigečak), vinsku kuću Kirić (Vinogradi Ludbreški, Sigečak), restoran Črn-bel (Ludbreg) i vinariju Stručić (Vinogradi Ludbreški).
Cesta je dobila naziv po Poštenjaku, lokalnoj kupaži vina (uglavnom 70% graševina, 20% chardonnay, 10% sivi pinot), koja je osmišljena u cilju turističkog brendiranja ovog kraja. Naime, ludbreško područje ne može se pohvaliti nekom autohtonom sortom vina, pa se išlo u osmišljavanje nečega jedinstvenog i posebnog, i tako je nastao Poštenjak. Vino je dobilo ime prema imaginarnoj ličnosti, po uzoru na Dudeka iz popularne TV serije ‘Gruntovčani’, čiji je scenarist Ludbrežanin Mladen Kerstner. Naziv vina asocira i na vrline ljudi ovog kraja, pa se kaže da je Poštenjak – vino bez zloće, što je bio i glavni moto Dana otvorenih podruma.
Ludbreg je u turističkom smislu poznat kao Centar svijeta, jer su na tom području Rimljani izgradili grad Castrum Iovia. Otad postoji legenda da su na tom mjestu zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole, što je donekle i znanstveno potvrđeno, ali u turističom smislu vrlo atraktivno.
Jedna od posebnosti ovog kraja je i kip Svetog Vinka, podignut prije tri godine na vinorodnom Ludbreškom bregu. Izradio ga je Petar Kolarić, visok je 7,40 metara (s postoljem 15,40 metara) što ga čini najvišim kipom ovog sveca na svijetu, čak višim od onog u portugalskom Lisabonu, zaštitniku tog grada. Ovaj kip je, kako tvrde u Udruzi vinogradara Trsje, koja ga je podigla prije tri godine, najveći i u Hrvatskoj, a najbliži po dimenzijama mu je kip Isusa u Crkvi dobrog pastira u Varaždinu, visok 7,15 metara.
U sklopu ovog jednodnevnog novinarskog obilaska, u organizaciji zagrebačke Udruge GET, posjetili smo etno kuću ‘Bakina hiža i dedekov dvor’ u kojoj se čuva etnološka baština, a koju s puno ljubavi vode Žene iz Centra svijeta. Na prijamu kod gradonačelnika Dubravka Bilića, doznali smo kako lokalna vlast na sve načine i u skladu s mogućnostima podržava kreativnost vinara i turističkih djelatnika.
Jedan od domaćina bio nam je Đuro Bohnec iz mljekare Bohnec, koju je prije 80 godina utemeljila njegova obitelj. U mljekari se dnevno prerađuje oko 25.000 litara mlijeka, uz visoke tehnološke i higijenske standarde, što i potvrđuje kvaliteta njihovih sireva, vrhnja i ostalih proizvoda.
Mustafa Topčagić / Foto: FAMA
Pročitajte još: Gastro-turistička ponuda Ludbrega