Miscellanea (‘Svaštice’), novoobjavljena je knjiga akademika Mirka Tomasovića, nakladnik je (Ex libris, Zagreb, 2013.), a javnosti će biti predstavljena u četvrtak, 3. listopada u 18 sati, u dvorani knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Strossmayerov trg 14, Zagreb).
O knjizi će govoriti akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), zatim akademik Tonko Maroević, potom dr. sc. Ivica Matičević i akademik Mirko Tomasović, autor knjige.
Knjiga Miscellanea (‘Svaštice’) zapravo je jedna od 15 Tomasovićevih knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika. Riječ je o zbirci od 23 njegova rada, od kojih su bitnija dva koja se objavljuju prvi put. U radu Miroslav Krleža o Marku Maruliću (i drugim hrvatskim ‘starijim’ književnicima) autor nastoji učtivo raščlaniti i protumačiti ‘Krležine podatke i prosudbe’ o Maruliću i drugim hrvatskim književnicima u razdoblju od humanizma do baroka, dok se u radu Gajev rječnik hrvatskih jezičnih sinonima bavi do sad ne poznatim separatom prvog godišta Gajeve Danice, a govori se o prvom hrvatskom sinonimskom rječniku iz kojeg se mogu izvući novi zaključci o jezičnoj toleranciji Ljudevita Gaja.
I ostali radovi u ovoj knjizi akademika Tomasovića su komparatističkog ili traduktološkog značaja i u njima uz ostalo dojmljivo a ipak učtivo (poučno i duhovito) piše o subjektivnim iskustvima prjevođenja djela Francesca Petrarce,
Torquata Tassa i Luíza Vaza de Camõesa, s naglaskom na stilske i metričke probleme u prepjevima poezije iz pojedinih razdoblja onodbnice na hrvatski jezik. Slijede znalački napisani dojmljivi tekstovi o Anti Tresiću Pavičiću, Milanu Begoviću, Mihovilu Nikoliću, Nikoli Milićeviću, Ivanu Slamnigu i Rafi Bogišiću, kao i pokoja omanja recenzija o inozemnoj recepciji hrvatske književnosti.
Akademik Tomasović u ovoj knjizi višekratno zanovjetno reagira na opetovana svojatanja hrvatske književne kulture (baštine pismenosti), što je zaista bila glavna tema njegove prethodne knjige ‘Raspre i rasprave’ objavljene 2012. U odnosu na prijašnje druge knjige akademika Tomasovića, ova je komunikativnija – jednostavnije kazano (ovodobnija i uvjerljivija), jer autor ne bježi od duhovitih primjedbi i anegdota, a uz to dodatno obogaćuje u mnogočemu stručnu literaturu komparatističkog i kroatističkog smjera i traduktološke teorije i prakse.
Ivan Raos
