Monografija ‘Tošo Dabac, umjetnik svojeg vremena – kritičko čitanje’ autorice Ive Prosoli, proglašena je jednom od najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga na natječaju Hrvatska lijepa knjiga za 2022. godinu, koji je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.Dizajn i likovno-grafičko oblikovanje knjige potpisuju ugledne hrvatske dizajnerice Sanja Bachrach Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić, a zajednički su je objavili Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt u biblioteci Tesoro. Monografija posvećena velikanu hrvatske umjetnosti, legendarnome fotografu Toši Dabcu, u medijima ocijenjena kao jedno od najboljih publicističkih izdanja u protekloj godini, plod je uspješne suradnje koju su predvodile kreativna direktorica Ana Marija Žužul, art-direktorica Tea Pavić i urednica knjige Miroslava Vučić.
U vremenu nesklonu knjigama, posebice onima koje znalački promiču hrvatsku umjetnost i znanost te se ugrađuju u hrvatski kulturni identitet, natječaj Hrvatska lijepa knjiga već mi se godinama čini kao baklja u tami nemile svakidašnjice obojene nevoljama koje može donijeti samo posvemašnji kič, izjavila je glavna urednica izvanudžbeničkog programa Školske knjige, Miroslava Vučić.
‘Posebno me raduje to što je akademska zajednica prepoznala vrijednost monografije Tošo Dabac – Umjetnik svojega vremena, kritičko čitanje dr. sc. Ive Prosoli, koja se očituje i u izvrsnoj likovno-grafičkoj opremi dizajnerica Sanje Bachrach Krištofić i Tesse Bachrach Krištofić. One su svoje golemo znanje i umjetnički nerv uskladile s poetikom Toše Dabca i novim čitanjem Dabčeva opusa koje je tako znalački ispripovjedila Iva Prosoli. Malokad se dogodi takva sinergija kakva se dogodila između ovih umjetnica i znanstvenice Ive Prosoli.
S druge strane, radosna sam jer je novopokrenuta biblioteka Tesoro Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt dobila svoje prvo veliko priznanje koje nam potvrđuje da posao koji radimo na visokoj razini, unatoč nevoljama ne spuštajući svoje kriterije ni za nanomilimetar, i te kako ima smisla’, istaknula je Miroslava Vučić.Kako je nastala ideja za korice knjige koja se naslanja na teorijsko čitanje Ive Prosoli i kadriranje fotografije Toše Dabca, objasnila je Sanja Bachrach Krištofić. ‘Dabac se istom fotografijom znao koristiti više puta, u različitom kontekstu, drukčije kadriranom ili okrenutom u odnosu prema negativu. Smatrao je da je fotografija gotova tek nakon njegove odluke kakav kadar želi. Zato je na unutrašnjosti prednjih i zadnjih korica otisnuta ista fotografija kod koje se na izrezu naslovnice vidi jedan, a na stražnjoj strani drugi dio iste fotografije’, rekla je Sanja Bachrach Krištofić.
I Tessu Bachrach Krištofić jako je razveselila vijest da je žiri natječaja Hrvatska lijepa knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice prepoznao njihovu namjeru pri oblikovanju ovog izdanja. Osnovni cilj dizajniranja knjige bio je istaknuti autoričin tekst i fotografije Toše Dabca. ‘Upravo zato dizajn vizualno prati precizan i faktografski pristup temi autorice Ive Prosoli. Oblikovanje monografije karakterizira nenametljiv dizajn s naglaskom na plavoj boji kao poveznici s lokacijom na kojoj je umjetnik radio – gradom Zagrebom. Kroz knjigu se, od naslova do navigacije, proteže tipografija Brenner monospace koja idejno naglašava i vizualno dopunjuje pisanu riječ’, izjavila je Tessa Bachrach Krištofić.
Raskošno ilustrirana monografija ‘Tošo Dabac, umjetnik svojeg vremena – kritičko čitanje Ive Prosoli’ prvi put donosi cjelovit uvid u sve vrste umjetničkih djelatnosti kojima se taj znameniti fotograf, fotoreporter i filmaš bavio, a neke među njima do danas su bile potpuno nepoznate. Jedna od njih je Dabčev rad na filmu koji se u prijašnjoj literaturi spominjao samo površno. Temeljito provedeno istraživanje Ive Prosoli, povjesničarke umjetnosti koja je doktorirala na opusu Toše Dabca, dokazalo je da je istaknuti fotograf bio jedan od najboljih poznavatelja filmskog medija svojeg vremena i jedan od prvih hrvatskih filmskih redatelja narativnog filma.
Na natječaj Hrvatska lijepa knjiga pristiglo je 175 izdanja od kojih je prosudbeno povjerenstvo, u čijem su sastavu akademski slikar-grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar-grafičar Danijel Srdarev i izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, izabralo njih 18. Najljepše oblikovane hrvatske knjige sudjelovat će na međunarodnom natječaju i izložbi Best Book Design from all over the World, koja će se održati tijekom Sajma knjiga u Leipzigu te na izložbi Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.
S. K. / Foto: Mario Krištofić