Na alge i morske trave mnogi gledaju kao na smetnju: na nešto zeleno i beskorisno što nas ometa dok se kupamo. No, alge imaju potencijal za održivu budućnost i norveške tvrtke istražuju višestruki potencijal ovih brzo rastućih i nevjerojatno svestranih resursa. Možda je to moguće i u Hrvatskoj?
Samo u Jadranskom moru zabilježeno je preko 2500 različitih vrsta algi. U Norveškoj postoji više od 400 vrsta morskih trava. Biološki, morske trave su najsloženiji oblik algi, a nazivaju se makroalge, dok se oni jednostavniji oblici nazivaju mikroalgama.
Morska prašuma
Jeste li znali da po proizvodnji kisika, alge daju veći doprinos od svih prašuma svijeta zajedno? Alge se mogu i umjetno uzgajati recimo korištenjem otpada i otpadnih procesa, kao što su biootpad, višak hranjivih tvari iz akvakulture i ugljični dioksid iz industrije. Mogu se upotrebljavati na bezbroj načina, uključujući u proizvodnji hrane i prehrani ljudi, kao sastojci za ribu i stočnu hranu ili za proizvodnju bioplina.
Mnoge vrste algi bogate su proteinima, a mikroalge sadrže velike količine Omega-3 masnih kiselina. Prema studiji objavljenoj u Godišnjem pregledu bioznanosti životinja, mikroalge su posebno obećavajući resurs za zadovoljavanje svjetske potražnje za proteinima na održiv način. Zahvaljujući tim različitim svojstvima, alge su jedan od rijetkih resursa koji mogu imati izravan pozitivan utjecaj i na gospodarstvo i na okoliš.
I morske alge i mikroalge mogu se uzgajati pomoću otpada. Foto: CH – VisitNorway.com
Resurs održive budućnosti
Norveške tvrtke koriste svoju kreativnost i znanja iz drugih oceanskih industrija kako bi pronašle inovativne načine uzgoja i korištenja ovog vrijednog resursa. Mikroalge se mogu koristiti za bezbroj proizvoda, od dodataka ljudskoj prehrani do sastojaka za riblju i stočnu hranu.
Uzgoj ribe ključan je za osiguravanje životinjskih bjelančevina potrebnih brzorastućem globalnom stanovništvu, za koje se očekuje da će do 2050. premašiti 9 milijardi. Do tada, Norveška,kao svjetski lider u industriji, planira povećati izvoz akvakulture za pet puta. No, razvoj akvakulture dolazi s nizom ekoloških izazova. Jedan od njih uključuje osiguravanje nesmetanog pristupa plodovima mora, s dobro uravnoteženim, visokokvalitetnim proteinima i Omega-3 masnim kiselinama. Nažalost, potreba za ovim sastojcima premašuje dostupne resurse i dovodi do prekomjernog izlova i iscrpljivanja zaliha ribe.
Važnu ulogu u rješavanju ekoloških izazova s kojima se suočava akvakultura mogu imati upravo mikroalge. Jedini je alternativni morski izvor za primarnu proizvodnju morskih proteina i Omega-3 masnih kiselina. Također je potpuno održiv, jer se uzgaja pomoću svjetla i ugljičnog dioksida ili drugih otpadnih procesa.
Alge za kružno gospodarstvo
Alge se hrane otpadom i zagađenjem, što ih čini idealnim saveznikom kružnog gospodarstva. Postavite farme algi pored ogromnih emitera ugljičnog dioksida i one će staklenički plin iz onečišćujuće tvari pretvoriti u resurs.
Tvrtke poput proizvođača ferosilikona Finnfjord u Sjevernoj Norveškoj to koriste za svoju korist i u korist okoliša. Finnfjord radi na smanjenju svog opsežnog ugljičnog otiska tako što neke od svojih emisija CO₂ dovodi izravno u bazen algi. Na taj je način tvrtka na putu prema potpunoj ugljičnoj neutralnosti do 2050. godine.
Kada je riječ o morskoj travi, norveški teškaš u proizvodnji morskih plodova Lerøy je udružio snage s ekološkom organizacijom Bellona kako bi osnovao tvrtku Ocean Forest. I ova tvrtka koristi otpadne tvari, posebno fosfor, dušik i CO₂ koji se ispuštaju iz ribogojilišta, za uzgoj šećernih algi i dagnji. Ovi su organizmi gotovo na samom dnu prehrambenog lanca, a za preživljavanje im je potrebna samo voda i sunčeva svjetlost. Stoga mogu osigurati hranjive tvari za ljude i životinje bez upotrebe hrane za životinje ili kemikalija. To je izvrstan primjer kružnog gospodarstva u praksi, pri čemu alga pohranjuje ugljični dioksid kao dodatnu korist.
Mikroalge se mogu koristiti za bezbroj proizvoda, od dodataka prehrani za ljude do sastojaka za ribu i stočnu hranu. Foto: Microa
Obećavajuća budućnost
Iako su te inicijative relativno malog opsega, postoji znatan potencijal za rast. Istraživački institut SINTEF procjenjuje da će proizvodnja makro i mikroalgi u Norveškoj iznositi više od 20 milijuna metričkih tona do 2050. godine, s tržišnom vrijednošću većom od 4 milijarde USD. Prema Persistence Market Researchu, prihodi samo od globalnog tržišta mikroalgi dosegnut će 75 milijuna dolara do 2026. godine.
Za sada je profitabilnost algi ograničena nekim tehnološkim preprekama. Metode za opskrbu algi svjetlom, energijom i hranjivim tvarima koje su im potrebne u velikim, kontroliranim okruženjima još uvijek nisu dovoljno učinkovite da olakšaju industrijsku proizvodnju.
Što je s Hrvatskom?
Kao i Norveška, Hrvatska ima dugu obalu i tradiciju akvakulture. Zapravo, Hrvatska je već zemlja u kojoj se istražuju i koriste potencijali algi za prehranu, kozmetiku, poljoprivredi i zaštiti okoliša. Suradnja s Norveškom u području akvakultiure je već opipljiva, no možda će se u budućnosti proširiti i na suradnju u istraživanju i korištenju algi.
Mislite li da je takvo nešto Hrvatskoj potrebno?
N. A. / Foto: Terje Rakke – VisitNorway.com
