Je li otpad od hrane najveća pošast današnjice? Na to pitanje gotovo je nemoguće odgovoriti, iako samo u Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na vrtoglavih 80 milijuna tona, dok na svjetskoj razini ta brojka iznosi 1,33 milijarde tona odnosno 1/3 proizvedene hrane.Problem otpada od hrane stoji rame uz rame s problemima klimatskih promjena ili plastike, koja sve više zamjenjuje živi svijet u našim morima. Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ove je godine surađivala s tri hotela u regiji kako bi im pomogla ostvariti ‘zero waste’ strategiju. Uz zagrebački hotel Esplanade, program je proveden u hotelu Jezero na Plitvičkim jezerima te u hotelu Courtyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju s udrugom Gastronomadi.
‘Nama je u WWF-u borba protiv otpada hrane jako važna i želimo potaknuti promjenu ponašanja u našim hotelima. Tri hotela u našoj regiji, hotel Esplanade, Courtyard by Marriott Beograd i hotel Jezero Plitvička jezera, prepoznali su ovaj projekt i započeli provedbu s ciljem smanjenja otpada od hrane. Prema podacima koje smo dobili nakon mjerenja, uvidjeli smo gdje treba napraviti značajne promjene, a i osoblje hotela se uvjerilo ne samo u ekološku korist, već i ekonomsku s obzirom na gubitke koje sada mogu izbjeći. Također bi pohvalio hotele koji su provođenjem projekta uspjeli smanjiti svoj food waste za 10%-20%. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se odvaže u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane’, ističe Fabijan Peronja iz WWF Adrije.
Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog ‘nepravilnog’ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, čak 815 milijuna ljudi nema dovoljno hrane.
WWF i Gastronomadi predstavili su rezultate projekta u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, uz prezentaciju okupljenima kako se mogu iskoristiti ostaci u hrani prilikom kuhanja. Iako su servirani ‘ostaci hrane’, ukusan domjenak dokazao je kako svi možemo kuhati pametnije i tako smanjiti svoj otisak.
‘Iako je problem otpada iz namirnica i hrane sveprisutan gotovo u svim životnim okolnostima gdje se pojavljuje hrana – od uzgoja, prerade, prijevoza, proizvodnje, trgovina, ugostiteljstva, domaćinstava – mi smo se u ovom programu fokusirali isključivo na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaza namirnica u objekte, pa sve do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima gdje smo radili pokazala su zanimljive rezultate – možda i neočekivane. Naime, u pripremi namirnica naišli smo na puno više standarde od onih koji se pojavljuju kao rezultati istraživanja u SAD. Tamo je fokus programa okrenut stručnim savjetima posebno formiranog tima chefova koji su uočili da se namirnice u proizvodnji jela ne iskorištavaju dovoljno. Najčešće se odbacuju jestivi i upotrebljivi dijelovi iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu jednako kao i nemaštovitošću kuhara. To u hotelima koje smo pratili nije slučaj. Namirnice su pažljivo korištene i tu smo pronašli vrlo malo prostora za djelovanje. Nasuprot tome mjesto gdje smo pronašli velike potencijale ušteda nalaze se u prostoru posluživanja i konzumacije jela. Količine gotove hrane u buffet ponudama na domjencima kao i na doručcima su točke gdje se dnevno bacaju ogromne količine hrane u otpad. Nizom aktivnosti od edukacija gostiju prilikom dogovaranja domjenaka, pa sve do edukacije gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima, postigli smo velike uštede već u nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo sigurno nastaviti prakticirati u sklopu naših uobičajenih aktivnosti, jer je sjajno vidjeti pozitivne rezultate jednako kao i reakcije ljudi koji rade u hotelima i naposljetku gostiju koji postaju sve svjesniji da su globalna zagađenja poprimila elementarne razmjere, pri čemu je otpad iz hrane jedan od važnijih krivaca’.
Tijekom konferencije za novinare uzvanicima se, osim Peronje iz WWF Adrije, obratio i Robert Ripli, predsjednik udruge Gastronomadi.
F. P.