Knjiga Tuge Tarle ‘Hrvatski iseljenički Duhopis’, zapravo su prikupljeni autoričini ogledi, kritike, pisma i prijedlozi nastali od 1990. do 2013. godine, znalački pomno pisani, a kojima se zaista naveliko obogaćuju spoznaje i razumijevanje o hrvatskoj dijaspori.
Predstavljanje knjige održat će se u srijedu, 2. listopada, u 19 sati, u zagrebačkom Kulturno informativnom centru.
Knjiga je pregledno uređena i sadržajem uvjerljivo svjedoči istinu o hrvatskom iseljeništvu i dijaspori. Stoga opravdano zaslužuje baš sve epitete koje su o ovoj iznimnoj knjizi izrekla oba recezenta, urednik i predstavljačica. Za čitatelje evo nekoliko rečenica iz osvrta dr. sc. Rebeke Mesarić Žabčić, zatim izvatci iz recenzija dvojice uglednih i kompetitivnih recenzenta i urednika knjige. Ipak recenzenti i, posebno predstavljačica, stručno i argumentirano dobro poznaju život Hrvata u dijaspori, pa su kao takvi opravdano izabrani da vrjednuju i ocijene sadržaj knjige.
‘Hrvatski iseljenički duhopis’ pripada knjigama koje ‘čitate dok ne pročitate’, tj. doslovno je ne ispuštate iz ruku dok ne završite s čitanjem. Autorica je istodobno često iseljenica – svjedokinja brojnih povijesnih zbivanja i događaja koji su se zbivali među hrvatskih iseljeništvom. Ujedno je i kao diplomatica bila uključena u rad hrvatskih migrantskih zajednica što osobito naglašava značnost autorice u shvaćanju procesa koji se odvijaju među hrvatskim iseljenicima, poglavito njezina razmišljanja, promišljanja, ideje i savjeti su pravo bogatstvo knjige… Opisi, intervjui, životne priče, pokazuju umijeće autorice da nam dočara momente, život, spoznaje naših Hrvata u drugoj domovini. Mišljenja sam da je knjiga važna, kako za sve Hrvate u Hrvatskoj, tako i za Hrvate izvan Hrvatske, pogotovo je značajna za studente i profesore koji se bave iseljeničkom problematikom.’ To je dio onoga što je ugledna hrvatska znanstvenica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić kazala u osvrtu na predstavljanju knjige.
‘Rad Tuge Tarle o hrvatskom iseljeništvu je vrijedan prinos književnom i istraživačkom fondu hrvatske iseljeničke baštine. Rad je pisan pregledno, ‘protočno’, s mnoštvom tematskih i analitičkih uvida koji teško mogu čitatelja ostaviti ravnodušnim. Posebno, na tom tragu, treba upozoriti na, u tekstu šire obrazložen, prijedlog osnutka iseljeničkog muzeja (u Rijeci). Time je, posredno, autorica osnažila i pitanje o kakvoći institucijske ‘infrastrukture’ s kojom hrvatsko iseljeništvo može u tuzemnoj Hrvatskoj računati. Već i zagovor osnutka iseljeničkog muzeja dostatnim je razlogom za odabir stanovita ‘aktivističkog’ tona u znatnom dijelu teksta. Knjigu Tuge Tarle treba čitati kao sretni spoj popularno-znanstvena i referentnog teksta’ – naglasio je u recenziji dr. sc. Ivan Rogić.
‘Uzet ću si slobodu i tvrditi da će ova knjiga morati postati obavezna literatura, ne samo za sveučilišne profesore i njihove studente koji se bave proučavanjem povijesti hrvatskog iseljeništva, nego i za hrvatske diplomate, naročito one koje njihova profesionalna dužnost odvede u gradove i države u kojima već djeluju dobro organizirane hrvatske zajednice. Autoričin jednostavan i lagan stil pisanja u kojima ona daje slikovit opis hrvatskih zajednica, pojedinačnih uspjeha ili pak tragičnih sudbina hrvatskih iseljenika u Australiji,Čileu, Ekvadoru ili Slovačkoj, gdje ju je odvela njezina profesijska dužnost diplomatice, stvara kod čitatelja dojam da i sam te zajednice i osobe osobno dobro poznaje’ – kazao je u recenziji dr. sc. Marin Sopta.
‘Gledamo li iz znanstvenog kuta na ovu knjigu, možete primijetiti kako se ovdje susreću i preklapaju sociologija, politologija, povijest ali i filozofija. Međutim, svi tekstovi su izvrsno upakirani u iznimno pitak i zanimljiv publicistički stil. U sjajnim esejima, ogledima, kritikama i prijedlozima… zapravo pogledima iz inozemstva prema Hrvatskoj te iz Hrvatske prema našem razbacanom iseljeništvu, pronaći ćete subjektivna razmišljanja sudionika važnih procesa i sugrađanina naših iseljeničkih zajednica, koji nam donosi informacije i zapažanja iz prve ruke, ali isto tako i objektivnog promatrača, sa strane. Čitajući knjigu, od korice do korice, možete pratiti odnose Hrvatske prema dijaspori od velikog ushićenja, velikih planova i renesanse u odnosima početkom devedesetih preko suradnje i pomaganja oko stvaranja hrvatske države, njezine obrane i izgradnje, do svojevrsnog zasićenja, otuđenja i ignorancije posljednjih godina. Međutim, nema mjesta pesimizmu… Ova knjiga je istodobno poticaj da ponovno ojačamo ovu golemu snagu koju u sinergiji imaju domovinska i iseljena Hrvatska’ – istaknuo je urednik knjige dr. sc. Božo Skoko.
Zato ova dojmljiva autoričina ukoričena istina o hrvatskoj dijaspori i iseljeništvu zaslužuje posebnu prihvatljivost, pažnju čitanja i, javni odjek u cijeloj hrvatskoj naciji, kako u tuzemstvu, tako i dijaspori diljem svijeta.
