Ne događa se svake godine da se snimi film od iznimnog značaja, djelo koje dokazuje važnost i utjecaj koje sedma umjetnost može imati, uradak koji na jednak način pozitivno dočekaju i kritika i publika.
Drama ‘Zona interesa’ jedan je od takvih filmova, pravo filmsko čudo čijih je pet nominacija za Oscar konačan pokazatelj vrijednosti i kvalitete ovog djela Jonathana Glazera. Netom objavljene nominacije za Oscara zapravo se samo savršeno nadovezuju i služe kao šlag na tortu velikog broja priznanja koje je do sada Glazerov film dobio. Podsjetimo, na prošlogodišnjem festivalu u Cannesu ‘Zona interesa’ osvojio je veliku nagradu žirija – drugu po važnosti nagradu kompletnog festivala, odmah iza Zlatne palme. Vrlo brzo uslijedile su ovacije filmske kritike i publike sa svakog sljedećeg festivala na kojem se film prikazao. Nacionalno udruženje filmskih kritičara SAD-a proglasilo ga je najboljim međunarodnim filmom godine, Udruženje kritičara Los Angelesa dalo mu je nagradu za najbolji film i najbolju režiju dok je Udruženje kritičara Bostona, Glazera proglasilo najboljim redateljem i scenaristom. Krajem godine povijesna drama ‘Zona interesa’ najprije je dobila šest nominacija za nagradu Europske filmske Akademije, a potom i tri nominacije za nagradu Zlatni globus, uključujući i onu u kategoriji najboljeg filma za obje nagrade. Sve te nagrade, nominacije i priznanja nisu slučajni – ‘Zona interesa’ uistinu je umjetničko djelo vrijedno divljenja koje u domaća kina stiže u četvrtak, 1. veljače, a prije toga će ga publika pretpremijerno moći pogledati u sklopu CineStarove Oscar revije koja se organizira u razdoblju od 25. do 31. siječnja.
Remek-djelo ‘Zona interesa’ temeljeno je na istoimenoj knjizi autora Martina Amisa, ali scenaristu i redatelju Jonathanu Glazeru ona je poslužila više kao inspiracija nego predložak koji će film u stopu pratiti. Na određeni bi se način moglo reći da je Glazer na prvi pogled zapravo snimio obiteljsku dramu čija se radnja vrti oko supružnika i njihove djece, a zaplet se događa u trenutku kad muž dobiva premještaj što izaziva nervozu kod supruge, koja se nikako ne želi odseliti, odnosno koja želi podići obitelj u velikoj kući u kojoj žive omeđenoj prekrasnim, prostranim vrtom kojeg ona redovito održava. I sve bi to bilo u redu da glavni lik filma nije Rudolf Höss, ozloglašeni zapovjednik Auschwitza koji sa suprugom Hedwig i njihovo petero djece živi u kući smještenoj kraj koncentracijskog logora, striktno odvojenoj velikim kamenim zidom preko kojeg se vide samo krovovi logora, s vremena na vrijeme čuju pucnjevi te konstantan zvuk paleža…
Autor knjige Martin Amis preminuo je u svibnju prošle godine, točno na dan kad je film imao svjetsku premijeru u Cannesu. Velika je šteta što nije poživio kako bi vidio koliko velik film je Glazer snimio upravo prema njegovoj priči te koliki će utjecaj ovo djelo sasvim sigurno imati na buduće generacije redatelja. Glazer u filmu u niti jednom trenutku nije koristio umjetno svjetlo; sve scene osvijetljene su isključivo prirodnom svjetlošću, a fotografija je namjerno i konstantno postavljena udaljenom od mjesta događaja. Na taj je način redatelj samog sebe distancirao od radnje, ali i gledatelja stavio isključivo u položaj potpuno objektivnog promatrača tako da se može s lakoćom zaključiti da je ‘Zona interesa’ jedna vrsta opservacijskog filma. Glazer je deset godina proveo radeći na ovom filmskom projektu od čega su dvije potrošene samo na detaljno istraživanje obitelji Höss. Nekoliko je puta posjetio Auschwitz, a pogotovo rezidenciju u kojoj su Hössovi obitavali tijekom najmračnijeg razdoblja 20. stoljeća. Kako bi film ispao što autentičnijim, Glazer je surađivao s muzejem Auschwitz i raznim drugim organizacijama te osigurao posebne dozvole kojima je dobio pristup arhivama gdje je pregledavao svjedočanstva preživjelih te pojedinaca koji su u to vrijeme bili zaposleni u kućanstvu obitelji Höss.
Rezultat tog desetogodišnjeg mukotrpnog rada je ultimativno remek-djelo ‘Zona interesa’ u kojem su glavne uloge ostvarili Christian Friedel u ulozi Rudolfa Hössa te zbilja nevjerojatna Sandra Hüller kao njegova supruga Hedwig. Ova njemačka glumica očito živi godinu iz snova, jer osim u ‘Zoni interesa’ također je nastupila i u glavnoj ulozi drugog sjajnog filma – ‘Anatomija pada’, dobitnika Zlatne palme u Cannesu za koji je i sama nominirana za nagradu Oscar. Upravo ju je njezin glumački partner iz ‘Zone interesa’, Christian Friedel, preporučio Glazeru za ulogu Hedwig. Glazer joj je najprije poslao dio scenarija – scenu svađe supružnika – bez ikakvog konteksta, jer je znao da je Hüller nemali broj puta tijekom svoje karijere izjavila da nikad neće nastupiti u ulozi nacistice. No, nakon što je pročitala cijeli scenarij i sastala se s Glazerom koji joj je objasnio svoju viziju, pristala je nastupiti u projektu.
Na popularnoj internetskoj stranici Rotten Tomatoes koja se bavi prikupljanjem tekstova filmskih kritičara diljem svijeta, povijesna drama ‘Zona interesa’ do danas je skupila 92% pozitivnih ocjena struke temeljenog na preko 220 zaprimljenih tekstova, dok je ocjena publike također vrlo visoka – 81% gledatelja ocijenilo je pozitivnim Glazerovo djelo. Sve to nedvosmisleno upućuje da se radi o jednom nezaboravnom filmskom iskustvu i, što je još važnije, dokazu koliko sedma umjetnost može biti značajna i velika.
S. R. / Foto: MCF
