‘Stari moj peharček plavi
z tebe pil se bilikum.
Bil si svedok svakoj slavi,
pil je iz tebe gost il kum.’
(Iso Velikanović1869.-1940.)
Na 51. izložbu vina kontinentalne Hrvatske koja je održana 7. i 8. lipnja u Svetom Ivanu Zelini, tristo uzoraka vina pristiglo je na ocjenjivanje. Dodijeljeno je sedam velikih zlatnih odličja, 87 zlatnih, 120 srebrnih i 50 brončanih, uz pet priznanja i 31 odbačeni uzorak.
Šampion izložbe je Traminac, izborna berba prosušenih bobica 2017. Josipa Rajakovića, a proglašen je i za najbolje bijelo mirno vino s ostatkom šećera Zagrebačke županije. Rajakoviću je pripala i nagrada za najbolje pjenušavo vino. Nagrada za vizualni identitet boce Dragutin Stražimir pripala je vinu Rose, Kutjevo d.d., a uz nagradu ide i skulptura Ivana Antolkovića. Nagrada Ljerka Rabuzin za najbolje vino autohtone sorte kraljevina pripala je OPG-u Puhelek-Purek, berba 2018. Nagradu Milan Pažić za bijelo suho mirno vino dobio je Sauvignon 2017. OPG-a Puhelek-Purek koje je u toj kategoriji i najbolje vino Zagrebačke županije i sjeverozapadne Hrvatske. Najbolje voćno vino je vino od sibirske borovnice OPG-a Matije Žabića. Najbolje bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera sjeverozapadne Hrvatske je Pinot sivi, berba 2018. vinarije Matočec, a najbolje crno vino je Zweigelt, berba 2017. OPG-a Zaleznik. Najbolje vino posljednje berbe Zagrebačke županije je Chardonnay OPG-a Jarec-Kure.
‘Kraljevski užitak: Prvo ljetno vino – Kraljevina Zelina’ bila je radionica koju je vodila Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a koja je na kraljevini stekla doktorat.
Održana je i radionica ‘Sljubljivanje sira i vina od davnina’, pod vodstvom Višnje Krapljan, dipl. ing. agr i Nataše Puhelek Puština, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a predstavljena je i knjiga ‘Vinske spelancije i huncutarije Svetoivanjcov i dotepencov’.
Uoči manifestacije, 3. lipnja predstavljen je projekt ‘Klonska selekcija kultivara kraljevina’ koji su vodili prof. dr. Edi Maletić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i prof. dr. Ivan Pejić sa Zavoda za genetiku i oplemenjivanje bilja zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Projekt je od 2003. proveden u tri faze i službeno je završio u ožujku ove godine. Od najboljih klonskih kandidata kod zelinskog vinogradara-vinara Željka Kosa podignut je matičnjak iz kojega je izabrano šest najboljih klonova da bi od tih šest, na kraju, za preporuku vinogradarima i vinarima bila izdvojena četiri klona koji će se od 2020. naći na tržištu kao sadni materijal. Cilj klonske selekcije je da se dobije sadni materijal bez viroza s najboljim značajkama i što se tiče rodnosti i kvalitete grožđa.
Iako se na razne načine pokušava uništiti planet Zemlju, postoje i nastojanja da se proizvodi zdravije i bolje. I dok američki cvrčak ‘skače’ po našim ali i vinogradima u drugim zemljama i pravi štetu, dok se još uvijek ponegdje uništava korov na način koji nije ekološki, naši su stručnjaci uspjeli napraviti klonsku selekciju ne samo za kraljevinu nego i za škrlet i graševinu, a u toku je selekcioniranje i za druge sorte
‘Motri pod staklom nepotrebno staklo.
Ne žari u njemu grmljavina groma.
Novo doba ni za ručku ni taklo.
Bilikum je tašti ures starog doma.’
(Tin Ujević 1891. – 1955.)
(Objavljeno u reviji Agroglas 19. lipnja 2019.)
