U spomen na Svetozara Milinova, poznatog zagrebačkog poduzetnika i žrtve bezobzirnog ustaškog zločina, ispred hotela Dubrovnik u Zagrebu svečano je položen kamen spoticanja.
Postavili su ga Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Srpsko narodno vijeće i udruga Veterani Domovinskog rata i antifašisti VeDRA Split.
Postavljanju kamena spoticanja prisustvovali su ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović, potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i saborski zastupnik Boris Milošević, predstavnik i član VeDRae, bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, veleposlanik Republike Austrije, Josef Markus Wuketich, veleposlanik Francuske Republike Fabien Fieschi, veleposlanik Savezne Republike Njemačke Christian Hellbach, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika Tomislava Tomaševića i izaslanica predsjednika GSGZ Joška Klisovića, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Rada Borić i izaslanica Ministarstva kulture i medija, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslova Mirjana Ana Marie Piskulić.
U svom govoru ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović istaknula je: ‘Danas kada svjedočimo ratovima u Ukrajini, na Bliskom Istoku, kada se sve više zvecka oružjem, osvijestimo da najviše stradaju civili i neshvatljive su tragedije koje ostavljaju bol i prazninu u obiteljima i u narodima. Ovi kameni danas su važniji nego ikad, oni uče mlade naraštaje o posljedicama dehumaniziranih tiranija, oni nas podsjećaju, ali i upozoravaju’ te dodala ‘Zahvalni smo svima čiji su napor, trud i podrška omogućili da danas u Zagrebu postavljamo novi kamen spoticanja, kamen za Svetozara Milinova, jednu od prvih žrtava ustaškog režima’.
Predstavnik i član VeDRae, bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, podsjetio je na sve žrtve ustaškog režima: ‘Bezbroj je onih koji su u NDH stradali, kao Židovi kao Srbi, Romi, ili pak kao Hrvati koji nisu pristajali na takvu politiku. Zadaća svih nas koji djelujemo na javnoj sceni, bez obzira u kojoj ulozi, jest učiniti zaista sve da u svijest ljudi uđe istina o zlu koje se dogodilo od 1941. do 1945. godine, kako se nikada nesto slično ne bi ponovilo’.
‘Čovjek je zaboravljen tek kada mu se zaboravi ime, a kameni spoticanja njemačkog umjetnika, Guntera Demniga, žrtvama simbolično vraćaju njihova imena. Sjećanje na te ljude naša je dužnost, ali ujedno i čin demokratske svijesti. Prošlost ne možemo promijeniti, ali je ne smijemo zaboraviti i moramo iz nje učiti kako se ne bi ponovila. Moramo se stalno iznova podsjećati na ono sto se dogodilo, jer kada se izgube demokratske vrijednosti i ljudska prava, svima prijeti totalitarizam i vladavina nasilja’, zaključio je veleposlanik Savezne Republike Njemačke Christian Hellbach.
Pred uzvanicima i brojnim okupljenim građanima, kamen spoticanja položili su Jovana i Ratko, učenici zagrebačke Srpske pravoslavne opće gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’.
Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust kontinuirano od 2020. godine u suradnji s inozemnim partnerom, njemačkom zakladom konceptualnog umjetnika Guntera Demniga, postavlja Stolpersteine (njem.) – kamene spoticanja u širem gradskom području Zagreba.
Kameni spoticanja komemoriraju pojedinačne žrtve holokausta i ustaškog režima NDH. Zagreb se ovim projektom visoko pozicionira i priključuje ostalim metropolama i 2.000 gradova i mjesta diljem Europe u čije je nogostupe do sada ugrađeno preko 90.000 Stolpersteina, komemorativnih umjetničkih instalacija, u znak sjećanja na pojedinačne žrtve holokausta. Posebna vrijednost tih kamena spoticanja je što generacije uče o potrebi borbe protiv mržnje, ravnodušnosti i genocida.
Do danas je u zagrebačke nogostupe postavljen 61 kamen spoticanja u sjećanje na Židove, Rome i Hrvate, stradale žrtve holokausta, ustaške NDH i žrtve drugog svjetskog rata.
Svetozar Milinov bio je jedan od najuglednijih i najsposobnijih veletrgovaca suknom na području grada Zagreba i njegove šire okolice, a do 1940. godine i vlasnik hotela na uglu Jelačić placa i Gajeve ulice, koji je nosio njegovo prezime, kada ga je od njega otkupila Dubrovačka plovidba i preimenovala ga u Hotel Dubrovnik, koji je i danas jedan od simbola Zagreba. Odmah po uspostavi NDH, ustaška vlast započela je s maltretiranjem obitelji Milinov, a 5. srpnja 1941. uhićeni su i deportirani, postavši tako jedne od prvih žrtava ustaškog kompleksa likvidacijskih logora Gospić-Jadovno-Pag. Točni datumi smrti su nepoznati, no pretpostavlja se da su likvidirani u kolovozu 1941. godine.
A.P.G. / Foto: Inia Herenčić
