Novi lirski dnevnik Gora oko dvora Petra Gudelja u izdanju Školske knjige predstavljen je u foajeu Hrvatskoga narodnog kazalištu u Zagrebu, na 90. rođendan jednoga od najvećih hrvatskih živućih pjesnika (Podosoje, 29. rujna 1933.).
To žanrovski hibridno štivo – potencijalno odredivo kao poezija u prozi, dnevnik, memoaristika i pripovjedna proza s lirskim elementima – predstavili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, književna kritičarka i spisateljica Gloria Lujanović te književni kritičar i autor pogovora u knjizi dr. sc. Damir Pešorda. Na svečanosti koju je vodila Zrinka Turalija govorili su i intendantica zagrebačkoga HNK-a dr. sc. Iva Hraste Sočo i fra Nediljko Šabić. U bogatom su kulturno-umjetničkom programu stihove Petra Gudelja kazivali glumci Siniša Ružić i Joško Ševo te pjesnik Enes Kišević. Pred brojnim uzvanicima i poklonicima svevremenske poezije Petra Gudelja nastupili su pijanistica Eva Kirchmayer-Bilić i sopranistica Natalija Kralj.
Gora oko dvora svojevrstan je nastavak životopisa i pjesmopisa Za svojim pjesmama i lirskog dnevnika Dva ili tri ljeta, dvije ili tri zime. Začudna je to knjiga dnevnih/dnevničkih zapisa datiranih od 13. veljače 2021. do 2. ožujka 2022. godine.
‘Od samog naslova, u kojem se spajaju asonanca i aliteracija, do posljednjih redaka poetski naboj ne jenjava bilo da se u stih ili prozu zaodijeva. Onaj narativni dio – ako se potraga za kućom u gori, tuženje na zdravstvene tegobe i neadekvatno mjesto u hrvatskoj književnosti, nastojanje oko grobnog mjesta pred crkvom u Podosoju i sve one efemerije od kojih je ljudski život uglavnom sazdan naracijom uopće mogu nazvati – od početka prema kraju zadobiva sve postojaniju strukturu i dublji smisao”, izjavio je autor pogovora Dvije potrage Petra Gudelja u knjizi Gora oko dvora dr. sc. Damir Pešorda.
Prema njegovim riječima Gora oko dvora slojevita je knjiga, a svi njezini slojevi nose pečat snažne autorske samosvojnosti. O perspektivi iz koje ju čitamo u velikoj mjeri ovisi i ono što ćemo pročitati.
‘Netko će uživati u Gudeljevoj poeziji iskonskog nadahnuća, netko tražiti dublji smisao u pjesnikovu vitalizmu i totemizmu, netko se veseliti njegovim nedvosmislenim očitovanjima hrvatstva, netko se mrštiti zbog njih, netko diviti njegovu jeziku, netko iščitavati kritičan pogled na hrvatsku književnu stvarnost iz pozicije genijalnog autsajdera, ali svi će – ako nisu posve lišeni čitateljskog dara i istančanog nerva za jezičnu umjetninu – u njoj naći vrhunsko štivo’, smatra dr. sc. Pešorda.
Autor pogovora slaže se s prevladavajućim mišljenjem da Petar Gudelj nije dobio zasluženo priznanje, pa ni mjesto u suvremenoj hrvatskoj poeziji, no s druge strane, ističe, gotovo da nema živućega hrvatskog pjesnika koji bi bio cjenjeniji od Gudelja. Prema njegovim riječima knjige mu izlaze ‘kod najvažnijega hrvatskog izdavača’, kritička je recepcija njegovih djela, ‘unatoč autorovu vajkanju, iz godine u godinu sve bolja’, o njegovim djelima pišu se osvrti, diplomski i znanstveni radovi, a u rodnom mu Podosoju utemeljena je pjesnička manifestacija njemu u čast.
O zadivljujućoj poeziji toga pjesničkog velikana koji je nenadmašno opjevao ilirsku dušu svojega mediteranskog zavičaja govorila je književna kritičarka i spisateljica Gloria Lujanović, autorica pogovora Nigdje Hrvatska nije tako sanjana i voljena kao u pjesmama Petra Gudelja u njegovoj prethodnoj knjizi Dva ili tri ljeta, dvije ili tri zime.
‘Poput velikih hrvatskih pjesnika Ivana Gorana Kovačića, Jure Kaštelana i Tina Ujevića, i Petar Gudelj je pjesnik čije se snage i moći u jeziku istodobno i plašimo i divimo joj se. U njegovim su pjesmama k’o u kamen uklesana stoljeća naše mučne nacionalne povijesti, naših političkih i intimnih stradanja, ali i geopoetike cijelog jednog prostora. Kada se Petar Gudelj stihovima spusti s Biokova među kamen Dalmatinske zagore, pohodi naše otoke i šumovite brežuljke hrvatske unutrašnjosti, njegove su pjesme poput molitvi i doživljaja stvarnosti i svjetova nekog ranokršćanskog svetca – preobraćenika. Petar Gudelj jedan je od nekoliko najvećih živućih pjesnika i da nije Školske knjige i angažmana gospođe Miroslave Vučić i gospodina Ante Žužula, teško da bismo svih ovih godina mogli svjedočiti toj jedinstvenoj i velikoj pjesničkoj figuri’, izjavila je Gloria Lujanović.
Gora oko dvora deveta je knjiga Petra Gudelja objavljena u Školskoj knjizi. Sva njegova djela objavljena u nakladi izdavačke kuće koju pjesnik od milja naziva ‘Žužulište’ i ‘rodna kuća mojih knjiga’ – Pelazg na mazgi, Sve što si donio iz planine, Kada se sunce ženilo (cvjetnjak usmenih lirskih pjesama), Da zađe Mjesec, da izađe Sunce, Imotska knjiga, Munje i naranče, Za svojim pjesmama i Dva ili tri ljeta, dvije ili tri zime – mogu se nabaviti u svim knjižarama i webshopu izdavača.
S. K. / Foto: Zoran Jelača
