Obilježavanjem sedamdesete obljetnice osnutka Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u drugoj polovici travnja 2017., sudionici su se prisjetili ne samo povijesti, već i razloga zašto je ova knjižnica (u sastavu Knjižnica grada Zagreba) stekla praktički kultni status.
Gradsku knjižnicu utemeljila su Braća Hrvatskog zmaja 1907., a Općina Centar 1947. utemeljila je ovu knjižnicu i čitaonicu, davši joj ime prema poznatom profesoru fizike i matematike, hrvatskom antifašistu Bogdanu Ogrizoviću (1911.-1943.). Čuvena Peta gimnazija nosila je njegovo ime nakon Drugog svjetskog rata do 1990., budući da je tamo bio predavač.
Knjižnica je mijenjala adrese unutar zagrebačkog središta, pa je nakon Ilice 17, odselila 1956. u Preradovićevu 16, da bi od 1961. godine nadalje bila na adresi Preradovićeva 5 (iz studentske menze u odgovarajući knjižni prostor preuredio ju je arhitekt Vjenceslav Richter).
Izvanredni profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. Radovan Vrana iznio je rezultate istraživanja kojima se objašnjava omiljenost ove knjižnice i čitaonice: odlična lokacija u središtu grada, izvrsni knjižničari koji se, osim stručnošću i pravodobnošću, odlikuju ljubaznošću, obilje najrazličitijih programa, dvanaestosatno radno vrijeme (koji puta i dulje, ovisno o programu te mogućnost korištenja knjižnice svake druge nedjelje poslije podne), mogućnost čitanja i učenja, korištenje interneta i slično.
Uz iskusne knjižničare, tu se kontinuirano zapošljavaju mladi knjižničari, a nesumnjivi moderator protoka ljudi i programa jest aktualna voditeljica dr. Jasna Kovačević.
Olga Vujović
