Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere opreza.
Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje, čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia. https://www.youtube.com/user/VBZCroatia/featured
13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski za roman ceste ‘Pizzeria Europa’, a Vrisak se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i više nego uspješno uspio ‘testirati’.
Festival je riječkoj publici osigurao niz raznovrsnog i primamljivog sadržaja. Tako su svi ljubitelji poezije mogli uživati u nastupima Olje Savičević Ivančević čija je zbirka pjesama ‘Divlje i tvoje’ pravi hit na društvenim mrežama, Monike Herceg koja je predstavila svoju izvanrednu zbirku ‘Vrijeme prije jezika’, Nade Topić koja je govorila o zbirci ‘Stope u snijegu’, Mirele Priselac Remi koja je promovirala zbirku ‘Masarykova’ i energičnom performansu drumskih pjesnika – Zorana Kelave i Vida Jeraja.
Na Vrisku su gostovali i Ivica Prtenjača s najnovijim romanom ‘Plivač’, Andrija Škare koji je predstavio obiteljsku priču smještenu u 1990-te ‘Dva prsta iznad gležnja’ i Tomislav Čadež koji je objavio ‘Hrvatski dekameron’. Posebnu pozornost publike privukli su srpski autor Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade za roman ‘Pas i kontrabas’ i Marko Tomaš s hvaljenim romanom ‘Nemoj me buditi’. Damir Zlatar Frey je stigao predstaviti svoju ‘Istarsku Lady Macbeth’, a bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan zbirku priča ‘Dubravske priče’.
U klubu Morski prasac na Kantridi, Zlatko Gall predstavio je biografiju ‘Arsen – Čovjek kao on’ uz live izvedbu nekoliko pjesama Arsena Dedića. Riječku su publiku posebno oduševili nastupi riječkih autorskih snaga Bojane Guberac, Andrea Žic Paskuči, Zoje Strenja Šolaja koja je predstavila roman ‘U vrtložini’ i Vlade Simcicha Vave koji je govorio o novom djelu ‘Podudarnosti’. Festival je završio u znaku Bekima Sejranovića kojem je bio i posvećen, a Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković predstavili su njegova ‘Sabrana djela’ nakon čega je uslijedila projekcija Bekima kako čita svoju posljednju objavljenu priču ‘Miss Misery na otoku Susku’.
Posebna je pozornost na Vrisku posvećena programskoj jedinici ‘Na margini: glasovi drugih i drugačijih’ u okviru istoimene biblioteke i projekta koji VBZ ostvaruje u suradnji s Kreativnom Europom EU-a. Program je otvorio nastup prošlogodišnje dobitnice VBZ nagrade Olje Knežević koja je predstavila prijevod pobjedničkog romana ‘Katarina Velika i Mala’ na engleski jezik. Olja je pohvalila projekt i suradnju s britanskom izdavačkom kućom Istros Books i istaknula niz odličnih kritika koje je roman ‘Catherine the Great and the Small’ dobio na engleskom govornom području.
U okviru istoga programa gostovale su i dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – makedonska književnica sa slovenskom adresom Lidija Dimkovska i bosanskohercegovačka autorica Tanja Stupar Trifunović.
Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja nije mogla osobno prisustvovati, promociju knjige elegantno je ‘odradila’ preko Zooma. Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom ‘Nikamo ne idem’ okupljeno je u njenoj hvaljenoj četvrtoj zbirci.
U okviru programa ‘Na margini: glasovi drugih i drugačijih’ prikazani su i Zoom-intervjui s autorima knjiga iz istoimene biblioteke koji ove godine nisu uspjeli doputovati do Rijeke. Video projekcije održane su na terasi kafića ‘Dnevni boravak’ koji voli književnost i umjetnost, a u opuštenoj atmosferi ljubitelji knjige i stripa mogli su čuti iz prve ruke kako u vrijeme korone žive i preživljavaju pisci i umjetnici diljem Europe: u Genovi, Ateni, Berlinu, Madridu, Helsinkiju.
U petak 19. rujna u ‘Dnevnom boravku’ prikazan je intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, jednim od najcjenjenijih nizozemskih pisaca danas. U intervjuu koji je vodio Pfeijfferov prevoditelj na hrvatski jezik Radovan Lučić Lutz autor je govorio o svojem romanu ‘La Superba’, posvećenom Genovi, gradu u koji je Pfeijffer imigrirao jer je, kako kaže, shvatio ‘kako je njegov život u Nizozemskoj bio previše komforan i lak’.
Intervju s grčkim spisateljicom Kalliom Papadaki vodila je novinarka Petra Miočić. U biblioteci ‘Na margini’ objavljen je njezin roman ‘Dendriti’ nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kallia je studirala u SAD-u, a u ovom romanu govori o imigrantima koji su u potrazi za boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u SAD, u osvit velike gospodarske krize 1920-tih, o njihovu životu u getu i o tegobnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva.
U subotu 20. rujna večer u ‘Dnevnom boravku’ bila je posvećena stripu, a posjetitelji su mogli vidjeti intervjue s tri autorice stripa: Magnhild Winsnes iz Norveške, Anom Penyas iz Španjolske i Barbarom Yelin iz Njemačke. VBZ svojom bibliotekom ‘Na margini’ želi skrenuti pažnju na strip kao umjetnički izražaj i njegovu sve veću važnost u doba dominacije vizualnih medija, s posebnim naglaskom na stripove ženskih autorica.
L. K.
