Nikola Tesla po mnogima je jedan od najvećih umova u povijesti i u romanima ‘Peta dimenzija’ i ‘Tajanstveni tekton’ našao se kraj imena kao što su Isaac Newton, Ibn Sina, Hypatia, Birgitta Švedska, koje u romanima Tomislava Beronića susreće glavna junakinja Dorothea Eden. Tomislav Beronić lani je s romanom ‘Peta dimenzija’ osvojio nagradu publike Artefakt na Rikonu (konvenciji znanstvene fantastike i fantastike u Rijeci), a ove godine predstavio je drugo izdanje ‘Pete dimenzije’ u nakladi Beletre i nastavak ‘Tajanstveni tekton’ u kojem Dorothea Eden doživljava nove pustolovine razvijajući Teslin projekt bežičnog prijenosa energije. S Tomislavom Beronićem razgovaramo o nagradi Artefakt, o njegovoj junakinji Dorothei Eden, o tehničkim pretpostavkama za eksperimente i pojave koje je opisao u svojim romanima ‘Peta dimenzija’ i ‘Tajanstveni tekton’ te o trećem nastavku trilogije koji priprema.
* Nakon prošlogodišnje nagrade publike Artefakt koju je Peta dimenzija osvojila na Rikonu, drugo izdanje ‘Pete dimenzije’ obradovalo je fanove, a stiže i nastavak ‘Tajanstveni tekton’. Što očekujete od drugog izdanja i nastavka trilogije? Primjećujete li da ‘Peta dimenzija’ stječe nove čitatelje?
– Nagrada Artefakt 2017 svakako je bila veliki poticaj za proširenje cijele ideje. Sad već mogu reći da je ‘Peta dimenzija’ dobila sve elemente većeg projekta koji se sastoji od trilogije s glavnom junakinjom Dorotheom Eden, zbirke kratkih priča o tektonima te interaktivne web stranice. Od tog cijelog projekta završene su prva dva segmenta, to su knjige ‘Peta dimenzija’ i ‘Tajanstveni tekton’. Na preostala tri segmenta radim pomalo, koliko uhvatim vremena. Očekujem da bi u ljeto 2020. s time mogao izaći pred publiku. Unatrag mjesec dana, od kako je izašlo drugo izdanje ‘Pete dimenzije’ i kako su se intenzivirale aktivnosti u organizaciji nakladnika, osjeti se povećan interes čitatelja i javnosti uopće. Naročito na društvenim mrežama. Sve je to veliki poticaj nastavku rada.
* Znanstveno-fantastične romane poput ‘Pete dimenzije’ često čitamo u prijevodu, a domaći autori koji pišu znan-fan su malobrojni. Kako ste došli na ideju o romanu koji se bavi Teslinim eksperimentom sa zavojnicama i portalima koji vode u petu dimenziju? Zašto ste izabrali Teslu?
– Tesla mi je fascinantan lik još od djetinjstva. Možda bi bolje bilo reći da me više oduševljava njegov rad, izumi, ideje nego on sam kao osoba. Posebno mi je zanimljiv bežični prijenos energije koji je ostao pod velom tajni. U tome sam našao inspiraciju za samu radnju knjige. Naime, svoja, usuđujem se reći, cjeloživotna razmišljanja, u kojima se prepliću znanost, fantastika, povijest i vjera počeo sam zapisivati 2014. dok sam ljetovao na Šolti. Tada to nije imalo oblik knjige, mada sam u knjigama iznio značajan dio tih razmišljanja.
* ‘Peta dimenzija’ pisana je u prvom licu, a glavni lik je djevojka, odvažna Dorothea Eden. Očekujete li da će Petu dimenziju više čitati žene ili muškarci? Za koga ste pisali roman?
– Da, to je svojevrsni kuriozitet. Muški pisac piše u prvom licu jednine ženskog roda. Nije mi poznato da je itko to još učinio. To je ispalo slučajno dok sam tražio stil i formu u kojemu ću napisati knjigu. Tek sam kasnije uvidio što sam učinio. Točnije, to je primijetila draga prijateljica Renata kojoj sam poslao knjigu još u rukopisu. Kad je pročitala pitala me je: Zašto si se odlučio napisati knjigu kao žena? Do tada nisam obratio pažnju na to. Možda zvuči nevjerojatno – ali upravo tako se dogodilo. Kad malo razmislim, knjiga je SF, avanturistički triler, potraga za blagom… Svi ovi atributi su nekako orijentirani muškoj publici. Ipak, čitateljice dominiraju i to u golemoj većini. Ne znam kako bih to komentirao… Svijet se mijenja. U procesu pisanja nisam razmišljao o tome hoće li publika biti žene ili muškarci. Pisao sam za svoje zadovoljstvo. Sad mi je jako drago kad vidim da su knjige jako dobro prihvaćene.
Tomislav Beronić i Sandra Pocrnić Mlakar
* Glavna junakinja razgovara s tektonima čija su znanja bila presudna za razvoj čovječanstva, no ulazak u petu dimenziju nije bezopasan. Postoje li fizikalna uporišta za prolaz kroz petu dimenziju i opasnosti koje opisujete?
– U suvremenoj znanosti percipiramo neograničeni broj dimenzija. Naročito u matematici. U fizici je stanje nešto drugačije, jer fizika ipak traži dokaze u stvarnosti. Matematika ima pravo ostati apstraktna. Svatko tko poznaje višu matematiku zna kako raditi s više dimenzija. Opasnosti koje spominjete uzrokuje Jedina Sila – Dinamisa, kako sam je nazvao. Suvremena fizika poznaje četiri sile, ali još od vremena Ruđera Boškovića fizičari nastoje dokazati postojanje inicijalne sile koja je uzrokovala Veliki Prasak i koja je izvedenica svih ostalih sila. Prema principu akcije i reakcije, kojega je dokazao Isaac Newton, svaka sila ima svoju protusilu, te sam iz toga u svojoj mašti izveo i Dinamisu – Jedinu Silu koja sve stvara i sve uništava. Dakle, što se toga znanstvenog uporišta tiče ideja pete dimenzije nije bez osnova. Ona jest u knjigama opisana u okvirima znanstvene fantastike, no znanstvena podloga svakako postoji.
* Postoje li danas tehnološka uporišta za bežični prijenos energije koji se ostvaruje u drugom nastavku ‘Tajanstveni tekton’? Je li Tesla bio u pravu kada je govorio da živimo u oceanu energije i da zapravo nema razloga za energetsku krizu?
– Bežični prijenos energije je stvarnost. To postoji, to je davno poznato, a Tesla ga je patentirao prije više od stotinu godina. Unatrag desetak godina intenzivirala su se istraživanja na MIT-u, nešto rade Intel i drugi i objavljuju ohrabrujuće rezultate. Usuđujem se reći da nastavljaju tamo gdje su zaustavili Teslu. Nešto slično kao u mojim knjigama. Druga je stvar što bežični prijenos energije nije u široj upotrebi. Za to postoje prije svih komercijalni razlozi. Jednostavno, nije osmišljena prodaja bežično isporučene energije. Kad se riješi pitanje naplate troškova proizvodnje bežično prenesene energije, sve ostalo će se jako brzo riješiti. Tesla je za sebe govorio kako je onaj koji otkriva tajne prirode i time jasno apostrofirao da samo pronalazi načine kako iskoristiti ogromnu i za naše pojmove beskrajnu energiju Sunca i svemira u širem smislu.
* U biografskim filmovima o Nikoli Tesli spominju se njegovi razgovori s Markom Twainom i nakon njegove smrti. Intrigira li vas ideja da je Tesla mogao otkriti ulaz u petu dimenziju poput Dorotheje Eden i razgovarati s tektonima? Hoće li u trećem nastavku Dorothea razgovarati s Teslom, koji se u drugom nastavku pojavljuje kao tajanstveni tekton?
– Tesla je, prema nama dostupnim biografijama, bio sklon sličnim mislima. Meni je to svakako bilo zanimljivo staviti u kontekst fantastične priče, no to je ipak samo fantastika. Često volim istaknuti kako svaka osoba treba, zbog sebe same, jasno razlikovati ono što zna od onoga u što vjeruje. Tesla je znao mnogo i učinio je mnogo. U što je vjerovao i kako je to pokazivao, neka ostane njegovo i samo njegovo. Cijenimo ga po njegovu iznimnom doprinosu civilizaciji, po onome što je postigao, a ne po onome u što je, možda, vjerovao. U trećoj knjizi glavna junakinja će ponovno ostvariti tektonski susret s Teslom, ali ostavimo to za predstavljanje tamo negdje za jesen 2020. godine.
Razgovarala: Sandra Pocrnić Mlakar
