Knjiga osječkog novinara Drage Hedla ‘Donjodravska obala’ u izdanju Naklade Ljevak, bit će predstavljena u Zagrebu, u Hrvatskom novinarskom domu, večeras 7. studenog u 19 sati. O knjizi će, uz autora, govoriti Jagna Pogačnik, Velimir Visković i Nenad Rizvanović.
Drago Hedl rođen je u Osijeku 1950. Nakon studija književnosti radio je kao urednik literarnog časopisa Revija. Od 1980. radi kao novinar i urednik u redakcijama Glasa Slavonije, Slobodne Dalmacije, Novoga lista, Feral Tribunea i Jutarnjeg lista. Surađivao je i u uglednim svjetskim novinama i časopisima. Za novinarski rad na istraživačkim temama dobio je više hrvatskih i međunarodnih nagrada. Objavio je deset knjiga: zbirke kratkih priča, eseja i reportaža, te nekoliko publicističkih djela. Knjiga ‘Glavaš, kronika jedne destrukcije’ dobila je nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko djelo u 2010. godini. U osječkom komornom kazalištu Miniteatar igrana su mu tri dramska teksta: ‘Otkačeni’ u režiji Radovana Grahovca (1982.); ‘Aerobic Story’ u režiji Steve Žigona (1984.) i ‘Žar na vodi’ u režiji Mirjane Ojdanić (1985.). Autor je nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima je i ‘Vukovar, završni rez’ (2005.), nagrađen na Sarajevskom filmskom festivalu 2006. Živi i radi u Osijeku i Zagrebu kao profesionalni novinar.
O njegoj knjizi napisane su i ove riječi:
Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako očekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave početkom pedesetih godina dvadesetog stoljeća. U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog anđela, živjet će ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevice. Željnih najobičnijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama. Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neočekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neočekivane uloge. Počevši od dječaka Dade kroz čije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, što još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinog pogonskog goriva svake nadolazeće ideologije iza ugla. Prečesto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budućnost. Zato i ne čudi da jedan po jedan samo nestaju s uklete i nostalgične adrese. Da se, kao u filmskom snu, iz De Sicina dvorišta odjednom probude iskošeni – na Wagnerovoj pozornici ništavila.
Davor Špišić
Nakon nove knjige Drage Hedla koja, i lako i duboko istovremeno, oživljava Osijek, njegove stanovnike, jezik i navike, i to iz vremena kad smo se svi voljeli, dođe mi da ponovno potražim sve Osječane, da im pružim Donjodravsku obalu na čitanje i pitam ih: ‘A što ćemo mi ovdje?’ Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad. Ponudio je rečenice na kojima će čitatelji oživljavati i priče o svom životu, otkrivajući te nježne niti kojima smo svi povezani, čak i onda kada to ne bismo željeli. Vještinom i pripovjedačkom spretnošću, on svoju građu raspodjeljuje po naslovima klasičnih djela svjetske literature. Razloge naslućujemo čitanjem. Na posljednjim stranicama dobivamo i pripovjedačevo pojašnjenje. Jednom će naši putovi završiti u nečijim pričama. Drago Hedl, uvjerena sam, prolazeći ulicama svoga djetinjstva, znao je da će za svoj grad učiniti najviše napiše li štivo poput ovoga. Uostalom, veliki pisac ne ustručava se priznati da je dužan svome zavičaju.
Julijana Matanović
Pročitajte još: Naklada Ljevak na Interliberu , Donjodravska obala: Knjiga o Osijeku Drage Hedla , Noviteti na Interliberu , Gostuje irski pisac John Boyne , Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas , Turska aktivistica na Europei , Sociologija i party scena , Nevjerojatna obitelj Oscara Wildea , Miloš Urban – Lord Mord/Triler o Pragu , Rujana Jeger: Knjiga o čovjeku i psima , Projekt Europea u Dvorištu